BEOGRAD, 02.novembra 2021. – Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko je govoreći o posjeti premijera Zdravka Krivokapića Srbiji kazala za Antenu M da je teško komentarisati tu temu, kada premijer ne zna koje su njegove opšte opcije u ovom momentu, da li je to opstanak Vlade, novi izbori ili rekonstrukcija.
Kako je navela, u svakom slučaju Krivokapić vjerovatno ide u Beograd po neku podršku za koju, kako kaže, nije sigurna, zato što ni Beograd u ovom momentu nema baš veliko poštovanje za njega kao nekog ko treba da djeluje tamo u interesu Srbije, s obzirom da je pokazao “određene nesposobnosti”.
„Prije svega, nije potpisao taj sporazum sa SPC, to je odložio. Drugo, pokazuje veliku inkompetenciju u vođenju države i zapravo je Crnu Goru vratio unazad, što se vidi i po izvještaju Evropske komisije. Činjenica je da je Crna Gora prije dvije godine bila prva u regionu i da je takoreći bila pred vratima EU, danas je ona stala u red sa ostalima i ne zna se kako će to dalje ići“, kaže Biserko.
U svakom slučaju, kako je ocijenila, ono što je sporno i što je najdelikatnije pitanje kada je riječ o Krivokapiću i onome šta ta Vlada još može da uradi, to jeste popis stanovništva, jer je to, kako kaže, upravo alatka kojom Beograd želi da poveća broj Srba u Crnoj Gori i na taj način nametne Srbe kao dominantni faktor u toj Crnoj Gori.
„Ne znam koliko je to realno da se organizuje u kratkom roku, u svakom slučaju, u narednim nedjeljama biće jasno da li se ide na rekonstrukciju, na manjisku vladu uz podršku sadašnje opozicije ili na nove izbore. Beograd sigurno ima razloga da se pribojava novih izbora, zato što se raspoloženje u Crnoj Gori značajno promijenilo, pogotovo taj negativan odnos prema Vladi, i onome kako se ona ponaša. I naravno, rezultatima koje do sada nije pokazala. Tu je neka velika neizvjesnost“, smatra Biserko.
Ona je istakla da vjeruje da zapad, a to se i vidi da, Amerika prije svega, želi rekonstrukciju Vlade uz podršku sadašnje opozicije i smatra da neće tako lako pustiti Beogradu i anti-crnogorskoj opoziciji da na neki način do kraja rasturi Crnu Goru kao suverenu i proevropski orjentisanu.
„Uostalom, vidjećemo sjutra kako će se Rusija ponašati u Savjetu bezbjednosti vezano za Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko tu dođe do nekog pozitivnog iskoraka, to je onda neki znak da ipak zapad ima i volju i određene sposobnosti da se suprotstavi ovome što smo do sada imali u mogućnosti da gledamo o beogradskoj i ruskoj politici, u rasturanju Balkana onakav kakav je, zapravo, definisan tokom 90-ih i nakon 2000. odnosno Balkana koji izaziva na liberalnim vrijednostima i orjentaciji ka EU i NATO-u“, kaže Biserko.
Upitana šta može da donese posjeta kao rezultat, ona je odgovorila da je tu puno otvorenih pitanja. „Teško je predvidjeti šta Beograd sad tu može sa Krivokapićem, i da li on još može da služi njihovim interesima. To je stvar procjene Beograda“, zaključila je Biserko.
