Piše: Vedran Salvia
KOLIKO je realno da dođe do nestašice hrane zbog rata u Ukrajini?
Crne slutnje glavnog tajnika UN-a.
Čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, globalno gospodarstvo patilo je od posljedica nekoliko sukoba koje je stvorio čovjek, klimatskih šokova i pandemije uzrokovane koronavirusom. Rat u Ukrajini, čini se, dodatno je produbio stvari.
UN: Svijet bi se mogao suočiti s glađu koja će trajati godinama
O ovoj temi govorio je nedavno i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, koji je rekao da je duboko zabrinut da bi se glad mogla proširiti diljem svijeta zbog nestašica hrane uzrokovanih ratom u Ukrajini.
„Moram reći da sam duboko zabrinut zbog rizika da bi glad mogla postati široko raširena diljem svijeta zbog dramatične situacije s opskrbom hranom s kojom se suočavamo zbog rata u Ukrajini“, rekao je nedavno Guterres.
Ukrajina je, podsjetimo, lani bila šesti najveći izvoznik pšenice na svijetu. S obzirom na to da je tijekom invazije Rusija blokirala pristup moru, Ukrajina nije mogla izvesti pšenice u vrijednosti 8.4 milijarde dolara. Među zasad najpogođenijim područjima su afričke zemlje, ali UN je već upozorio da bi pad izvoza mogao dovesti do globalnog rasta cijena hrane do 22%.
Hrana postaje rusko oružje?
Kako je pisao Economist, Rusija i Ukrajina proizvode 28 posto pšenice kojom se globalno trguje, 29 posto ječma, 15 posto kukuruza i 75 posto suncokretovog ulja. Polovina žitarica koje uvoze Libanon i Tunis dolazi upravo iz Rusije i Ukrajine, a za Libiju i Egipat ta brojka iznosi dvije trećine.
Smatra se da otprilike 25 milijuna tona kukuruza i pšenice, što je jednako godišnjoj potrošnji svih najnerazvijenijih ekonomija svijeta, trenutno stoji zarobljeno u Ukrajini jer je Rusija blokirala crnomorske luke. Sjedinjene Američke Države nedavno su optužile Rusiju da je zbog toga sve veći strah od gladi u zemljama u razvoju.
Američki državni tajnik Antony Blinken zatražio je da Rusija ukine blokadu ukrajinskih crnomorskih luka i omogući protok hrane i gnojiva diljem svijeta.
„Čini se da ruska vlada misli da će korištenje hrane kao oružja pomoći u postizanju onoga što njezina invazija nije uspjela – slomiti duh ukrajinskog naroda. Zalihe hrane za milijune Ukrajinaca i milijune drugih diljem svijeta doslovno su taoci ruske vojske“, rekao je.
„Kriza može dovesti do devastacije“
Govorio je o ovoj temi i nekadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
„Nema logike: s jedne strane, protiv nas se uvode sulude sankcije, s druge strane traže opskrbu hranom. Stvari ne funkcioniraju tako, mi nismo idioti. Zemlje koje uvoze našu pšenicu i druge prehrambene proizvode imat će vrlo teško vrijeme bez zaliha iz Rusije. A na europskim i drugim poljima, bez naših gnojiva, rast će samo sočni korovi“, dodao je Medvedev.
Kako donosi Guardian, Ertharin Cousin, izvršna direktorica organizacije Food Systems for the Future, rekla je da bi kriza mogla imati posljedice diljem svijeta.
„Iako će ova kriza utjecati na sve nas diljem svijeta na značajan način, gospodarstva s niskim dohotkom riskiraju devastaciju i potencijalne nemire. Ne govorimo samo o najsiromašnijima koji već pate od gladi. Govorimo i o ljudima koji su nedavno mogli priuštiti štrucu kruha za svoje obitelji, a koji sada to neće moći učiniti“, rekla je ona.
Tridesetšest zemalja se oslanjalo na Rusiju i Ukrajinu
The United States Institute of Peace piše u svojoj ekspertizi na ovu temu kako su globalna tržišta hrane izrazito koncentrirana u pogledu zaliha i rezervi.
„Sedam zemalja čini 86 posto izvoza pšenice, dok tri zemlje drže 68 posto svjetskih rezervi pšenice. Slične su brojke kad su u pitanju krupne žitarice, kukuruz, riža i soja. Rusija i Ukrajina su prije rata osiguravale oko 30% svjetske pšenice i ječma.
Trideset i šest zemalja, uključujući neke od najranjivijih i najsiromašnijih u svijetu, oslanjalo se na Rusiju i Ukrajinu za više od polovine svog uvoza pšenice.
Ako su tržišta tako koncentrirana i tanka, kad se dogode krize poput rata u Ukrajini, globalna opskrba hranom može brzo iskočiti iz kolosijeka, što dovodi do visokih troškova. Primjerice, premije osiguranja vrtoglavo rastu za plovila koja posluju u Crnom moru, što samo dodatno podiže cijene osnovne hrane“, navodi se.
„U 81 zemlji u kojoj djeluje Svjetski program za hranu UN-a, predviđa se da će akutna glad obuhvatiti još 47 milijuna ljudi, tako da će brojka od 276 milijuna akutno gladnih narasti na 323 milijuna. Ovo je nevjerojatan skok od 17 posto, a najveći porast će biti u supsaharskoj Africi“, piše u studiji.
Predsjednik HPK Jakopović: Najave o nestašici su realne
Popričali smo s predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore Mladenom Jakopovićem.
„Najave glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa se vjerojatno odnose na siromašne države koje su ovisne o uvozu hrane, a posebice one koje su ovisne o uvozu žitarica i drugih sirovina iz Ukrajine i Rusije. Do nestašica bi moglo doći u pojedinim državama jer nemaju svoju proizvodnju i ovisne su o uvozu.
Takve najave su realne ako se ne uspije izvesti zalihe žitarica iz Ukrajine i ako se rat nastavi te spomenute dvije države budu imale manju proizvodnju ili se zabrani izvoz u slučaju Rusije“, rekao je.
„Hrvatska ima tržišne viškove“
„Hrvatska za razliku od brojnih država ima dobru proizvodnju žitarica i uljarica, imamo tržišne viškove, dakle, proizvodimo više nego što su potrebe domaćeg tržišta. Tako da se ova najava na odnosi na nas, a ni na EU koja je ogromno tržište i velika izvoznica hrane.
Hrvatska ima dovoljno pšenice, kukuruza, suncokreta, soje i drugih žitarica, a zadnjih godina smo bili veliki izvoznik sirovina dok smo uvozili proizvode dodatne vrijednosti – meso, pekarske proizvode, mlijeko, voće i povrće“, naveo je.
Dodao je kako Hrvatska poljoprivredna komora već dvije godine, od početka pandemije, pa i sada, stalno ponavlja kako poljoprivreda i proizvodnja hrane mora biti od nacionalnog značaja te da se mora voditi briga o tome da što više domaće sirovine ostane kod nas i da se preradi.
„Zato je važno aktivirati sve preradbene kapacitete i pronaći način da se već sad spremimo za jesensku sjetvu, odnosno da osiguramo novac da poljoprivrednici istu mogu financirati jer su sadašnje cijene repromaterijala ogromne“, kazao je.
Možemo očekivati rast cijena
„Hrvatska ima problem u stočarskom sektoru jer su strašno narasli troškovi proizvodnje, posebice u mljekarstvu, zbog čega smo i održali sastanak ovaj tjedan s ministrom financija Zdravkom Marićem i ministricom poljoprivrede Marijom Vučković kako bismo vidjeli koja su rješenja moguća“, rekao je.
Napominje kako Hrvatska neće ostati bez hrane jer imamo resurse, ali možemo očekivati rast cijena zbog rasta troškova proizvodnje, ali i uvozne inflacije jer s uvozom hrane rastu i cijene.
„HPK smatra kako u ovom trenutku najviše gube proizvođači i potrošači dok na ovim visokim cijenama zarađuju otkupljivači i trgovci. Zato i tražimo da se snažnije kontrolira tržište i sagleda u kojem dijelu je moguće da se rast cijena zaustavi.
Odnosno da proizvođači budu pravedno plaćeni, a da cijene za potrošače ne rastu. Ono što je sigurno da je kupovna moć ograničena i da rast cijena ne može ići još jako dugo jer će se dogoditi pad potrošnje, a to trgovcima nije u interesu“, naveo je.
„Zaključno, Hrvatska ima dobre poljoprivredne proizvođače i vjerujemo da ćemo imati dovoljno hrane i da bi ova situacija mogla biti prekretnica da napravimo zaokret i proizvodimo više kako bismo došli do razine samodostatnosti za one proizvodnje u kojima možemo biti dobri.
U ovom trenutku vlada mora poduzeti sve da naše sirovine ne odu izvan zemlje, posebice kukuruz koji je temelj za ishranu stoke. O tome svakodnevno razgovaramo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori i s nadležnima.
Poruka je na kraju domaćim potrošačima da kad kupuju hranu, kupuju domaće, u kratkim lancima opskrbe i da čitaju deklaracije. I to je način da se potakne domaća poljoprivreda i proizvodnja hrane i sačuva gospodarstvo i zapošljavanje“, zaključio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
(Index.hr)
