„Putin je od Rusije napravio veliku Sjevernu Koreju, a ovdje kod nas politički akteri su ili listom na strani Rusije ili je prešutkuju kao nebitnu“
Još je sedam dana ostalo do vanrednih parlamentarnih, ali i predsjedničkih i lokalnih izbora u Srbiji. Atmosfera je mirnija nego inače, što zbog rata u Ukrajini, što zbog nedostatka prave neizvjesnosti, ali i alternativnih poruka i ideja. Nije više pitanje da li će nakon Vučića u predsjedničku fotelju opet Vučić. Prava borba se vodi oko toga ko će i koliko zauzeti skupštinskih stolica.
Paleta ponude naizgled je bolja nego na prošlim izborima, kad se dio opozicije odlučio za bojkot. Kampanja je, ipak, mirnija nego što se to očekivalo.
„Ključni razlog zbog čega se to desilo nije dobra volja političara nego činjenica da se desila agresije Rusije na Ukrajinu, koja je u potpunosti promijenila politički pejzaž“, ocjenjuje programski direktor CeSID-a Bojan Klačar.
„To bi morala da bude tema svih političkih aktera. Svijet se resetovao u roku od 20 dana, Putin je od Rusije napravio veliku Sjevernu Koreju, a ovdje kod nas politički akteri su ili listom na strani Rusije ili prešutkuju kao nebitnu“, ističe Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma.
Odnos prema Rusiji, odnos prema Kosovu, odnos prema Bosni i Hercegovini, odnosno entitetu Republika Srpska… Od vrha do dna poruke su identične.
Devetnaest je izbornih lista, osam predsjedničkih kandidata. Borba se vodi oko toga ko će zauzeti koliko skupštinskih stolica. Najveći broj je rezervisan za vladajuću stranku, samo je pitanje koji je to tačno broj, a nade opozicije su usmjerene i na ulazak u drugi krug njihovog predsjedničkog kandidata Zdravka Ponoša.
„General (Zdravko Ponoš) je ušao u tu kampanju i on se na početku kampanje potrudio da me ubijedi da ne izađem na izbore kad sam ga čuo kakav mu je stav o Ratku Mladiću i nastanku RS-a, a u sljedećoj fazi me poziva da glasamo za Vučića tako što mi obećava da će nakon izbora Vučić da pozicionira Srbiju na stranu da uvede sankcije Rusiji. Pa sad mi recite, ako je to alternativa Vučićevoj vlasti, pa u kojoj se onda situaciji Srbija nalazi“, ističe Vuletić.
Prema istraživanju Nacionalne koalicije za decentralizaciju, jednu četvrtinu građana uopšte ne zanima ko je na vlasti. Četrnaest posto građana se boji da glasa „za svoje“ zbog straha od gubitka posla, a oko 55% građana će ovaj put izaći na izbore.
