уторак, новембар 12, 2024

Trumpovo novo normalno uglavnom je nenormalno

Slične objave

Podeli

Podjele u američkom društvu su najveće u posljednjih pedeset godina. Sve je manje građana s umjerenim, a sve više onih s radikalnim stavovima

Piše: Hrvoje Klasić

Hrvoje Klasić (Foto: portalforum.rs)

Vlast u Sjedinjenim Američkim Državama preuzela je skupina bijelih muškaraca koji poput sekte slijede svog Vođu pridajući mu mesijanske osobine. Demokracija, građanske slobode i ljudska prava su suspendirani. Prava žena svakodnevno se sve više smanjuju da bi njihova uloga u društvu naposljetku bila svedena isključivo na reproduktivnu. Između Amerikanaca raste netrpeljivost, država tone u bezvlašće i nasilje. Građanski rat svih protiv sviju neće samo razjediniti sjedinjene države nego će rezultirati nestankom najmoćnije svjetske sile s geopolitičke karte svijeta.

Ovih nekoliko rečenica ukratko prepričavaju sadržaj televizijske serije “Sluškinjina priča” jedne od najgledanijih u posljednjih desetak godina, te kontroverznog ali uspješnog kino hita “Građanski rat”. U oba slučaja radi se o distopijskoj viziji (bliske) budućnosti SAD-a koju je većina gledatelja primila na znanje i vjerojatno se nad njom na trenutak zamislila, ali ipak zaključila da je takav scenarij moguć samo u fikciji. Međutim, je li baš tako?

Prema nedavno provedenom istraživanju gotovo polovica Amerikanaca, njih 47%, vjeruje da bi za njihova života u SAD-u mogao izbiti građanski rat. Podjele u društvu su najveće u posljednjih pedeset godina. Sve je manje građana s umjerenim, a sve više onih s radikalnim stavovima. Postotak republikanaca i demokrata kojima je smetalo ako bi im se djeca zaljubila u političkog neistomišljenika 1960. je iznosio svega 4 %. Danas je onih koji bi se protivili takvoj vezi između 35 i 45%. Gotovo da nema društveno relevantne teme oko koje stavovi nisu ne samo suprotstavljeni nego gotovo neprijateljski. Bilo da se radi o klimatskim promjenama, epidemiji koronavirusa, pravu na pobačaj, odnosu prema imigrantima, pravima LGBT zajednice, zdravstvenoj i poreznoj politici, ulozi SAD-a u svijetu ili nečem sličnom.

Osim toga, građanski rat, a pogotovo ulične borbe i nasilje uzrokovani različitim motivima nisu nešto čemu američki građani već nisu imali prilike svjedočiti. Prva izražena polarizacija u društvu koja je rezultirala dalekosežnim posljedicama dogodila se 1830-ih. Povod su bile rasprave o (ne)ukidanju ropstva. To pitanje podijelit će sjever i jug Sjedinjenih Država i tridesetak godina kasnije dovesti do građanskog rata. Da je pobijedio “jug” jedinstvena država sigurno bi se raspala. Međutim pobijedio je “sjever”. Unatoč procesu homogenizacije američke države i nacije koji je uslijedio po završetku rata neke razlike i podjele nastavit će opterećivati američko društvo sve do današnjih dana. Jedan od najtežih tereta bio je i ostao rasizam. Nezadovoljstvo rasnom diskriminacijom eskalirat će 1960-ih te ujedno inspirirati i motivirati niz društvenih pokreta poput studentskog, feminističkog, antiratnog i sl. Bit će to zasigurno najburnije desetljeće u američkoj povijesti. Na javnim mjestima su ubijani političari i aktivisti, demonstranti su se tukli s policijom, razbijani su izlozi trgovina, gorjeli su automobili, pozivalo se na građanski neposluh. Ali već od 1970-ih tenzije su se počele smirivati.

Sve do nedavno. Točnije, do prvog ukazanja republikanskog mesije Donalda Trumpa i njegovog izbora za 45. predsjednika SAD-a. Trumpovo novo normalno uglavnom je nenormalno. Njegovi pogledi na svijet i politiku vjerojatno su najveći izazov i prijetnja demokraciji i američkom društvu još od nastanka Sjedinjenih Američkih Država. A upravo su inzistiranje na visokim standardima demokracije i pravne države, te “melting pot” različitih nacija i kultura uvijek isticani kao ključni čimbenici mogućnosti oživotvorenja “američkog sna”. To su svojevremeno shvatili i oni koji su nakon posljednjeg, i zasad jedinog, građanskog rata odlučili SAD graditi kao najpoželjnije mjesto za život vlastitim građanima, i samim time uzor svim ostalim građanima svijeta.

Hoće li ovaj put biti pameti da se trenutna atmosfera u društvu shvati kao opomena ili ćemo svjedočiti ponavljanju povijesti od prije dvjesto godina? Hoće li građanski rat ostati samo tema distopijskih serija i filmova ili realnost koju će uživo prenositi američke televizije? Mislim da bi nas brzina kojom ćemo dobiti odgovore na ova pitanja mogla poprilično iznenaditi. A imajući u vidu tko će u nadolazećem razdoblju donositi odluke od sudbonosnog značaja za Amerikance i Ameriku, bojim se da bi sami odgovori mogli biti poprilično zabrinjavajući.

(Tekst prenosimo uz saglasnost autora)

24 sata.hr

POSTAVI ODGOVOR

Unesite svoj komentar!
Unesite svoje ime

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.