Partizansko spomen-groblje u Mostaru oskrnavljeno je i uništene su skoro sve nadgrobne ploče poginulih boraca narodnooslobodilačke borbe tokom Drugog svjetskog rata.
Spomen-groblje je godinama na meti vandala i na kojem su nerijetko ispisavani fašistički simboli i napisi, u gradu koji je i dalje etnički podijeljen na bošnjački i hrvatski dio.
Ovaj put, prema ocjenama historičara, groblje je potpuno devastirano.
Fotografije groblja uništenog u utorak, 14. juna, na objavio je historičar iz Mostara Dragan Markovina.
On je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da je uništeno više od 700 spomen-ploča.
Ocijenio je da je čak i tokom rata u BiH ’90-ih groblje manje oštećeno, nego sad.
Policija iz Mostara je za Radio Slobodna Evropa potvrdila da je na groblju uništeno i porušeno više spomen-ploča poginulim borcima tokom Drugog svjetskog rata.
„Trenutno traje očevid i poduzimaju se mjere i radnje na utvrđivanju činjenica i materijalnoj šteti, a nakon toga će se krenuti u traganje za počiniteljima“, rekao je za RSE Ljudevit Marić, glasnogovrnik Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Partizansko spomen-groblje u Mostaru izgrađeno je 1965. godine i djelo je čuvenog beogradskog arhitekte Bogdana Bogdanovića.
Bilo je jedan od najmonumentalnijih antifašističkih spomenika na Balkanu.
Tokom i nakon posljednjeg rata potpuno je devastirano. Nerijetko je u zapuštenom stanju, puno smeća i išarano neprimjerenim grafitima.
Na kompleksu Partizanskog spomen-groblja u Mostaru i u januaru 2022. osvanuli su uvredljivi grafiti, fašistički simboli i poruke.
Tada su na ulazu u centralni kompleks groblja, na crvenoj podlozi iscrtani simboli kukastog križa te ustaškog simbola, slova „U“ s pridodanim križem.
Ispisan je i natpis „Tito je mrtav“, kao i uvredljivo ime za Bošnjake – „Balije“.
„Civilizacijska sramota Mostara“
Historičar Markovina za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je najbitnije da je gradonačelnik rekao kako će grad sanirati štetu.
„To je korak naprijed. Međutim 700 ploča kamenih naručiti, isklesati to traje“, rekao je Markovina.
Ocjenjuje da je civilizacijska sramota Mostara da park centru grada u kojem se ništa ne može slomiti ima videonadzor, 0-24 zaštitarsku službu, a partizansko groblje nema.
„Gradska uprava je svaki put odbila omogućiti nadzor, ne zato što nema para, nego zato što su svaki put odbili to“, rekao je Markovina.
Čak i onaj posljednji put, kaže Markovina, kad je prije nekoliko godina groblje donekle obnovljeno, i kad su od te obnove bili plaćeni zaštitari, kamere i reflektori, da nastavi s tom praksom, nije osiguran nadzor.
Historičar smatra da je riječ o organiziranoj akciji, a ne o pojedincima.
„Lokalni vandali i mali fašisti bi se skupili, razbili koju ploču i otišli kući. Ovo je drukčije, slomljeno je svih 700 ploča, nisu mogla dva tri čovjeka to“, rekao je za RSE i dodao da misli kako politici u Mostaru „smeta bilo kakva partizanska baština“.
Antifašisti: „Kristalni dan“ za Mostar
Sead Đulić, predsjednik udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata, ocjenjuje da je devastiranje groblja „kristalni dan Mostar“ jer je namjera i cilj isti kao kad je u Njemačkoj 9. januara 1938. godine za kristalnu noć počeo progon Jevreja.
„Pitamo se hoće li i ovdje uslijediti ono što je u Njemačkoj prema neistomišljenicima ili baštinicama antifašizma, ono što je uslijedilo nakon kristalne noći. Rukopis, mržnja, način na koji se to radi je apsolutno isti“, kaže Đulić za RSE.
„Hoće li se pojaviti trake koje će poneko morati nositi,“ pita se Đulić.
Đulić kaže da je sasvim siguran da je sve uništeno na groblju, te da je to produžetak politike koja vlada Mostarom 30 godina.
„Slika kako bi bilo živjeti u trećem entitetu“, ocjenjuje za RSE.
BiH je administrativno podijeljena na tri jedinice, Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt. Nerijetko se iz hrvatskih političkih krugova spekulira o „trećem entitetu“, u kojem bi većinsko stanovništvo bili Hrvati.
Za Đulića, napad na groblje je značio zapravo napad na državu BiH, „ko to ne shvata, ne razumije stvari ili je suglasan“.
„Ovo je sprega nedjelovanja nadležnih, a naš odgovor su krivične prijave na sve odgovorne ljude. Oni su u zakonu određeni kao nosioci čuvanja, zaštite i brige spomen-groblja“, zaključuje Đulić.
Građani užasnuti razmjerima vandalizma
Za Sanju Bjelicu iz Mostara uništenje spomen-groblja je čin fašizma.
„Moramo osuditi ovo. Podhitno treba pronaći počinioce. Svi trebamo glasno podići glas protiv takvih stvari, da se zaustave i da se više ne događaju“, rekla je Bjelica za RSE.
Smatra da Mostar treba biti grad koji gaji antifašističke tekovine, „kao što je to uvijek bilo, a ne suprotno“.
Za Mostarca Đenana je tužno što je čin vandalizma probleme, kako kaže, samo jednoj strani Mostara.
„Uloženi su ipak neki novci da se vrati sjaj spomenika antifašizmu koji bi trebao da se njeguje u Mostaru, a sad je sve uništeno. Jedni optužuju druge, drugi prebacuju odgovornost na treće, a građani traže odgovore“, rekao je 38-godišnji Đenan.
Ocjenjuje da se „planski uništilo sve“. „Ovo je devastacija najvećih razmjera dosad“, rekao je za RSE.
Reakcija Delegacije EU u BiH
„Oštro osuđujemo uništavanje Partizanskog spomen groblja u Mostaru“, poručili su iz Delegacije Europske unije u BiH.
Pozvali su nadležne da istraže i privedu odgovorne pred lice pravde.
Reakcije zvaničnika Mostara
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić osudio je posljednji slučaj devastiranja, opisavši ga kao „surovi vandalizam“.
„Dok se gradska uprava bavi pripremanjem projekata zaštite i revitalizacije svih kulturnih spomenika u našemu Grad Mostar, nekoliko vandala sustavno radi na uništavanju istih“, napisao je na svome Facebooku Kordić.
Poručio je da će Gradska uprava pokrenuti sve aktivnosti kako bi se sanirala nastala šteta.
Vandalizam je osudio i predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić.
On je poručio da „ljudska i moralna obaveza najoštrije osuditi ponovno sistematsko uništavanje i izraziti tugu što se ovakvi, zasigurno, isplanirani događaji ne sprječavaju od nadležnih organa“.
Mostar je danas manje-više etnički podijeljen grad, na bošnjačku i hrvatsku stranu. Na prvim lokalnim izborima održanim 2020. najviše glasova dobile su hrvatske i bošnjačke stranke i formirana je gradska vlast nakon 12 godina.
Proteklih godina u gradu na jugu BiH zabilježeno je više incidenata koji se mogu dovesti u međuetnički kontekst u Mostaru.
RFE
