петак, јул 12, 2024

Zubac, nekdanji i sadašnji

Slične objave

Podeli

Piše: Akademik Gradimir Gojer

Nevjerojatno efektno izgledaju Izabrana djela Pere Zubca, koja su potkraj prošle godine izašla u Novom Sadu. Izdavač, Arhiv Vojvodine u moćnoj opremi, tvrdokoričnoj, donosi ponovne čitateljske “delicije” ovog klasika srpske književnosti, porijeklom Hercegovca!

Pero Zubac je književnu slavu stekao prvenstveno poemom „Mostarske kiše“, ali ništa manje književno ubjedljivi nisu i drugi naslovi zastupljeni u Izabranim djelima.

Knjige: „Glasovi u tišini“, „Povratak Mostaru“, „Klupko života“ i „Sestra moja samoća“, „Mostarske kiše“ i „Neka druga zemlja“, te „Pisma D. T. na nebesku adresu“ i „Portreti“ iskazuju sve od kritike i publike već uočene vrline višestrukog akademika Pere Zupca, ali u svjetlu današnje suše u pogledu kvalitetne književne produkcije, osobito pjesničke, ove knjige donose tonove stišanoga, zrelog pjeva, ali sasvim pristajućeg suvremenosti.

Ako su „Mostarske kiše“ bile apsolutni literarni hit decenijama unazad, ako su rasprodane u milionskim (!!!) tiražima u nekadašnjem Sovjetskom Savezu, onda je Povratak Mostaru jedna zrela pjesnička posveta vremenu u kojem je “carevala” ljudskost, a prezirane opačine ovoga svijeta, podsjetnica na ljude i  predjele Zupčevog trajnoga vezanja za grad na Neretvi i Radobolji.

Pero Zubac u paleti svoga umjetničkog razbokorenog angažiranja ima pored književnosti, poglavito poezije i značajan  televizijski scenaristički opus. Kao jedan od urednika novosadske televizijske kuće potpisivao je najznačajnija ostvarenja kad je produkcija TV Novi Sad bila prestižna u jugoslavenskim razmjerama! Kao glavni scenarista Pero Zubac je uređivao svetkovine dočeka štafete za Maršala Tita, što su predstavljale velike događaje ne samo prigodnog karaktera nego i umjetničke snage.

Efektnu zamamnu prozu o Lenki Dunđerskoj, muzi velikoga Laze Kostića, Pero Zubac je ispisao uvjerljivo i iznimno nadahnuto. Vjerujem da će u budućim akademikovim Sabranim djelima biti i ovaj romaneskni Zupčev uradak!

Pjesnik koji pripada srpskoj, a motivski i bosanskoercegovačkoj književnosti, i te kako potvrđuje tezu da je iza bivše nam zajedničke domovine ostao bar zajednički kulturni prostor!

Zlodusima i nacionalistima unatoč!