Vjekoslav Madunić
U istarskom trokutu Kaštelir, Višnjan, Vižinada smješteno je na desetke vinarija. Samo na području Višnjana njih čak 16 (Košeto, Prodan,Poletti, Poleis, Aldo i Denis Bernobić… da nabrojim samo dio njih) a u Baškotima su Matići.
Vinogradarenjem i vinarenjem se obitelj bavi već šest generacija. Milenko je zajedno sa svojim ocem Otaviom počeo buteljirati 1997. Do tada se vino prodavalo u litarskim bocama i rinfuzi. Erik Matić je diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu prošle godine i sada zajedno sa ocem Milenkom udruženim snagama idu u osvajanje vinskog tržišta. Erik je kao stipendista proveo četiri mjeseca u Kaliforniji, prošao više vinarija a u najdubljem sjećanju mu je ostala vinarija Merry Edvards ekološke orjentacije sa najsuvremenijim strojevima za obradu. Sada ta iskustva zajedno sa ocem provodi u vlastitoj vinariji. Istra je poznata po svojoj crvenici a uzgoj vinove loze u spomenutom trokutu daje odlične rezultate na dovoljno mineralnim poljima i odličnoj nadmorskoj visini nedaleko mora.
Matići imaju svoja glavna polja Markovac (uz druge sorte tu je sav muškat ruža i 75%muškata žutog), Rožino, Njive, Konfin i Vrh na visinama od 275 do 290 metara. Vinarija ima pjenušac Apolon (80%glere i 20%malvazije), rose Eros (85%m.ruže i 15% muškata žutog) , svježu malvaziju, Afroditu (malvazija odležana godinu dana u drvu), chardonnay, merlot, teran, CS i uskoro na tržištu cuvee Dioniz (sastavljen od 5 sorti: merlot, CS, game, borgonja i teran). Ukupno imaju 17.5 hektara od kojih je približno 10 malvazija, 1.5 chardonnaya, te po 1 ha ruže, muškata žutog, merlota, terana i 0.75 CS-a.Modernom mehanizacijom obrađuju 15 hektara starih nasada i 2.5 ha zasađenih 2021. (samo malvazija) a berbu isključivo rade strojem. Matić nam je predočio prednosti takvog načina berbe. Strojem koji visokom frekvencijom usisava bobe,peteljka i zelene ostaju na trsu, omogućava da jedan hektar uberu za nešto više od sata i u najkraćem mogućem roku od dvadesetak minuta grožđe bude u podrumu na preradi. Bere se rano ujutro prije izlaska sunca. Po svemu što smo čuli na predstavljanju u Češkom domu na promotivnoj tribini „Vrijeme je ZA…“ovakav način je efikasniji, brži i jeftiniji od brojnih berača. Matići su na Vinistri dobili na desetke zlatnih i srebrnih medalja: chardonnay je od 2008. četiri godine za redom bio zlatan i najbolje ocijenjeno vino u ovoj kategoriji. Unatrag 10 godina malvazija dobija zlato, 2019. i su se pripetavali za šampionsko vino sa Marijanom Armanom a dvije godine kasnije sa Bernobićem. Njihova odležana malvazija Afrodita iz 2019. je na IWC-u 2021.osvojila srebro sa najvećim brojem bodova te razine a na Decanteru 2022. zlato sa velikih 95 bodova. Milenko je završio srednju poljoprivrednu školu u Poreču i do kompletnog posvećivanja vinariji radio je u Agrolaguni. Iskusni vinar mi je rekao: „Dok sam radio u Agrolaguni jako mi se svidio chardonnay. Obećao sam sebi kad ja budem sadio u našoj vinariji tu će morati biti i ova sorta…“Tako je i bilo a među prva tri vina po kvaliteti koja smo kušali toga dana, od osam, svakako je i chardonnay.
Od osam vina koja smo imali priliku kušati opisujem četiri. Chardonnay 2023 13%alkohola i 5.7 g/L kiselina je slamnato žute boje sa zelenim nijansama, kristalno bistro, intezivnog mirisa na bijelo voće (jabuka, vinogradarska breskva). Potentno lijepo vino,elegantnog tijela sa puno mineralnosti sazrijevanjem će dobiti dodatnu kvalitetu. Ovaj chardonnay je na velikoj zimskoj smotri u Gračišću osvojio zlato sa 86 bodova. Sommelier Lugarić gastronomski preporučuje carrpaccio od tune, pečenu škarpinu ili puretinu sa šparogama i pljukancima. Kad smo kod chardonnaya valja spomenuti da je širom svijeta popularna sorta nastala križanjem između pinota i naše autohtone gotovo izumrle sorte Guais blanc (belina).
Malvazija Afrodita 2021 – 13.4 %alkohola i 6.4 g/L kiselina je perjanica ove vinske kuće. Višekratno nagrađivana ovdje i u inozemstvu. Nakon fermentacije 10 do 15 dana vino odležava godinu dana u 500-litarskim bačvama od francuskog hrasta. Vino je lijepe zelenkasto žute boje , kristalno bistro intezivnog mirisa po cvjetno- voćnim aromama sa primjesama citrusa i tropskoga voća. Grožđe za ovo vino bere se sa položaja Rožino. Tu nam je vinar naglasio prednost strojne berbe jer je grožđe skinuto sa loze praktički za pola sata u vinariji u preradi. Ovo vino staro tri godine će odležavanjem još rasti. Robusno je i kao takvo može biti dobar par uz mesna jela. Karakteristični istarski žgvacet, kozlić, vitello tonnato (hladna, narezana teletina), biftek od boškarina…
Teran 2019 13% alkohola i 6.4 g/L kiseline je vodeća istarska crna sorta. Vino koje sa umjerenom količinom šećera (ovdje je ostatak 1.9) i visokom kiselinom 6.4 uz reducirani prinos može dati odlično dugotrajno vino. Darko Lugarić se prisjeća i onih starih 15-estak godina. Karakteristične rubinsko crvene boje (zečja krv) s ljubičastim tonovima. Na nosu i u ustima osjeti se crno i crveno voće (višnja, maline), miris duhana, papar, živi tanini… Elegantnog tijela, suh, pitak , visoke kiseline sa svim karakteristikama sorte. U ovom vinu smo osjetili utjecaj drva a pomalo je zbunjivala još uvijek visoka kiselina u petoj godini ( F.Francem). Upravo to daje nadu da će ovo vino tek za koju godinu doživjeti vrhunac.
Završno vino je bilo Muškat ruža 2023 11% alkohola i 5.8 g/L kiseline je vino ovoga kraja-Poreštine. Sortno prepoznatljivo, nježnih mirisa ruže, voće, malina. Ima ostatak šećera od 40 grama i time je postignut puni sklad , odnosno fini balans između šećera i kiseline. Lagane je tanične strukture i niskog alkohola. Ovo vino odlično pristaje uz slastice počevši od pince do nekih kremastih i suhih kolača. Sorta je nastala na pokušalištu Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču još u vremenu Austro-Ugarske i dalje se širila u Italiju, Južni Tirol. Cvijet je jednospolan a kao oprašivači služe sorte toga kraja teran, hrvatica, borgonja. Zbog toga i osjetljivosti nije za očekivati dobar urod svake godine.
Završno, otac Milenko i sin Erik su nam prezentirali karakteristične sorte svoga kraja malvazija, teran, muškat ruža u vrlo dobrim i odličnim varijantama kao i već prije istaknuti chardonnay. Milenko nas je upoznao sa sve većom potražnjom za buteljama u svome kraju , Dalmaciji i Zagrebu dok rinfuzna vina polako idu u prošlost što se tiče HOREC-e. Još jednom na kraju ističem njihovu opredjeljenost prema najmodernijim tehnologijama ne samo u podrumu, što smo često znali čuti od vinara u radionici, već i strojevima u obradi i berbi vinograda…
