субота, јул 27, 2024

Uloga crkve u nezapamćenim tenzijama između Rusije i Ukrajine

Slične objave

Podeli

MOSKVA, 18. februara 20222. godine. – Pre tri godine Vaseljenski partijarh Vartolomej predao je ukaz o autokefalnosti poglavaru Pravoslavne crkve Ukrajine, koja se tako formalno odvojila od Ruske pravoslavne crkve.

Kada je došlo do proglašenja autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine, za mnoge je to bio najveći raskol od Velikog raskola Pravoslavne i Rimokatoličke crkve 1054. godine, koja se tako podijelila na Istočnu i Zapadnu hrišćansku crkvu.

Patrijarh Konstantinopolja Vartolomej – duhovni vođa zajednice pravoslavnih hrišćana širom svijeta, koja broji više od 260 miliona pripadnika – izdao je Tomos, odnosno ukaz kojim je 5. januara 2019. godine Pravoslavnoj crkvi Ukrajine (PCU) dodijeljena autokefalnost od Moskovske patrijaršije, zbog čega je Ruska pravoslavna crkva (RPC) prekinula veze s Konstantinopoljem.

Tadašnji predsednik Ukrajine, Petro Porošenko je rekao da je to odluka o kojoj su “dugo sanjali”, a Moskva da je reč o katastrofi. Zašto?

“Ovo je pitanje nezavisnosti, pitanje nacionalne sigurnosti. Ovo je pitanje državnosti i pitanje geopolitike. Ovo je kolaps vekovima stare težnje Moskve za globalnom dominacijom kao “Trećeg Rima”. Nezavisnost naše crkve je dio naše proevropske i proukrajinske politike koju smo uporno sprovodili u poslednje četri godine”, rekao je tada Porošenko.

Sasvim drugačiji ton mogao se čuti u poruci Ruske pravoslavne crkve.

“Patrijaršija Konstantinopolja donijela je katastrofalne odluke, prvo i pre svega za sebe i globalno pravoslavlje”, rekao je tada portparol patrijaraha Kirila, Aleksandar Volkov u obraćanju medijima.

U trenutku dok Rusija gomila trupe na ukrajinskoj granici i priprema se za potencijalnu invaziju, napetosti između dve zemlje takođe se razvijaju kroz sukob u pravoslavnoj crkvi. Dvije Crkve nude različite vizije odnosa između ukrajinskog i ruskog naroda.

Od kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu i anektirala poluostrvo Krim 2014. godine odnosi između dvije zemlje naročito su se pogoršali. Ove tenzije oslikavaju se i u veoma različitom odnosu dve Crkve prema Ruskoj Federaciji – Ukrajinske pravoslavne crkva i Pravoslavne crkve Ukrajine.

Prema statistici ukrajinske vlade, starija i veća Ukrajinska pravoslavna crkva imala je 2018. godine više od 12.000 parohija. Kao ogranak Ruske pravoslavne crkve nalazi se pod duhovnim autoritetom patrijarha Kirila sa sedištem u Moskvi. Patrijarh Kiril i njegov prethodnik patrijarh Aleksej II, su ponavljali i isticali moćnu vezu između naroda Rusije i Ukrajine.

Pravoslavna crkva Ukrajine ima više od 7.000 parohija i 44 biskupije. Ona govori o Rusima i Ukrajincima kao pripadnicima dva različita naroda, od kojih svaki zaslužuje da ima svoju odvojenu crkvu.

Autokefalne ili samostalne crkve sa poglavarom su mahom nacionalne crkve, kao što je ruska, rumunska, grčka ili srpska. Proglašenjem autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine sa Kijevskom patrijaršijom traži se jednako mjesto sa drugim autokefalnim crkvama.

Nekanonska Pravoslavna crkva Ukrajine Kijevske patrijaršije je osnovana godinu dana nakon raspada Sovjetskog Saveza, u junu 1992. godine.

Autokefalnost Pravoslavne crkve Ukrajine je bila kulminacija decenijskih napora ukrajinskih vernika koji su željeli svoju nacionalnu crkvu, oslobođenu od stranog religijskog autoriteta. Kao izraz ukrajinske duhovne nezavisnosti, nova autokefalna Pravoslavna crkva Ukrajine predstavljala je izazov za Moskvu.

(rse)