Na redovnoj polugodišnjoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), visoki predstavnik Christian Schmidt predstavio je svoj najnoviji izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, ističući kako zemlja prolazi kroz jednu od najozbiljnijih kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i naglasio da „opasnost od rata ne postoji“.
On je istakao značaj Rezolucije 1031, koju je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo u decembru 1995. godine, kao i predstojeće obilježavanje 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma krajem maja ove godine u Daytonu, gdje će se okupiti predstavnici BiH, Srbije, Hrvatske, NATO-a i međunarodne zajednice.
Porast tenzija, ali bez sigurnosne krize
Schmidt je naglasio da je izvještajni period obilježen „značajnim porastom tenzija“, posebno u prvom kvartalu 2025. godine.
„To je jedna izvanredna kriza – najteža od Dejtona – ali još uvijek ne vidim indikacije da se radi o sigurnosnoj krizi“, rekao je visoki predstavnik.
Prema njegovim riječima, pogoršanje situacije uslijedilo je nakon presude entitetskom predsjedniku Miloradu Dodiku, koji je potom intenzivirao napade na ustavni poredak, čak ukazujući i na mogućnost secesije. „Brzina usvajanja zakona u entitetu pokazuje da su dokumenti o tome ranije pripremljeni. To je suprotno Dejtonu, a Ustavni sud BiH je sve te zakone poništio“, istakao je Schmidt.
Također je upozorio na uspostavljanje entitetskih zakona koji su u sukobu s državnim nadležnostima, što je dodatno narušilo političku stabilnost i usporilo reformski proces ka EU.
Apel građana i stav međunarodne zajednice
Schmidt je kazao kako mu se građani sve češće obraćaju pitanjem: „Možete li, gospodine Schmidte, spriječiti da ponovo izbije rat?“ Njegov odgovor je jasan: „Nema opasnosti od rata.“ Ipak, upozorio je na „zapaljivu retoriku i uvrede koje pojedini akteri koriste, dovodeći u pitanje opstanak BiH u skladu s Dejtonskim sporazumom“.
Pohvalio je zaposlene u državnim institucijama, posebno iz Republike Srpske, koji nisu slijedili nezakonita naređenja, uprkos pritiscima, kao i opozicione stranke koje su jasno izrazile svoje protivljenje takvim postupcima.
Govoreći o hrvatskoj zajednici, Schmidt je naglasio njihovu predanost evropskim integracijama i dijalogu, a kao pozitivan primjer naveo je situaciju u Mostaru, gdje su lokalni akteri rješavali probleme bez vanjskog uplitanja.
Diskriminacija i reforma izbornog sistema
Govoreći o vladavini prava, visoki predstavnik je podsjetio na važnost provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući slučajeve Sejdić-Finci, Komšić i Ljubić. Rekao je da se diskriminacija mora hitno adresirati, kao i da ustavne promjene moraju biti u skladu s evropskim standardima.
„Narod u BiH može živjeti zajedno. Zajednice ne podržavaju secesionizam ni ekstremizam. Imate mnogo dokaza za to. Međunarodna zajednica mora pomoći ovom narodu i pokazati da nije zaboravljen“, poručio je Schmidt.
Ekonomska stabilnost, demografski pad i okolišni izazovi
Iako je ekonomska situacija u BiH stabilna, Schmidt je upozorio na ozbiljan demografski pad, naročito među mladima, te istakao potrebu za boljim podacima kako bi se razumjela stvarna situacija. Također je naveo nastavak prirodnih katastrofa i značaj zaštite okoliša.
„Mi ne možemo ignorisati realnost. Dejtonski sporazum ostaje temelj za BiH, ali se mora dalje razvijati, ne dovoditi u pitanje“, kazao je Schmidt.
Pozvao je političke lidere da se usmjere na 14 prioriteta Evropske komisije, borbu protiv prijetnji, jačanje funkcionalnosti države i provedbu reformi koje će osigurati prosperitetnu budućnost.
„Nijedan pojedinac nije iznad zakona“, zaključio je Schmidt i dodao da OHR nikada nije trebao biti trajna institucija, već da se sve težnje BiH ka EU trebaju nadograditi na dejtonski sistem.
Cvijanović žestoko napala Kristijana Šmita
Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović je govorila na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a i u skandaloznom govoru žestoko napala visokog predstavnika Christiana Schmidta i branila neustavne poteze RS-a.
Cvijanović je kazala da se radi o odlučujućem trenutku za BiH i da danas govori i u „svojstvu srpskog člana Predsjedništva BiH kojeg su odabrali građani RS“.
Navela je da Dejtonski sporazum je obavezujući i da je formirao decentralizovani sistem u kojem nema dominacije i da je ravnoteža narušena stranim aktivnostima što kroz aktivnosti visokih predstavnika što kroz odluke stranih sudija u Sudu BiH. Negirala je mandat visokog predstavnika Christiana Schmidta te Bonske ovlasti.
Cvijanović je nabrojala poteze Schmidta i optužila ga za diktaturu i da je postao sistem represije. „Kad se RS protivi označavaju nas kao separatisti. Poštovanje međunarodnih sporazuma nije separatizam. Naš cilj nije da se podijeli BiH nego da se zadrži legalnost utvrđena Dejtonskim sporazumom“, kazala je.
Poručila da krizu nije stvorila RS nego Schmidt i da je on opteretio zemlju nametanjima.
„Potpuno smo posvećeni suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH“, kazala je.
Pozvala je na pravno resetovanje BiH kako bi se spriječile posebne krize i da Vijeće sigurnosti glasa o Schmidtu, zatim da se uspostavi pregled Bonskih ovlasti i da se pozovu svi akteri BiH da se uključe u dijalog.
„Dejtonski sporazum i razorni rat i uspostavljanje ustavnog sistema zaslužuje poštovanje, a ne podrivanje procedura. Hajde da osiguramo da budućnost BiH ne bude ispisana ratom. Kao članica Predsjedništva BiH sam bila suočena s opstrukcijama ministarstvom vanjskih poslova, to se širi na misiju BiH u UN“, kazala je Cvijanović.
Izvor: klix.ba
