Nakon pisanja Gradskog portala da potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, prema za sada raspoloživim informacijama, neće govoriti na komemoraciji žrtvama Srebrenice, reagovao je analitičar Instituta za evropske politike Fondacije za otvoreno društvo Srđan Cvijić.
“Smatram da je pravo pitanje ko i zašto želi da spriječi Dritana Abazovića da govori u Potočarima. Veoma je dobro što želi da održi govor i osudi genocid koji se desio 1995, zar se ne slažete?”, napisao je Cvijić na svom Tviter nalogu.
Ubrzo se oglasio direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić. “Neka neko objasni ovim ljudima da Potočari nisu bina. I ako su zarad karijere spremni da gaze preko leševa, neka nađu neke druge. Preko naših neće. Niko nije važniji od 19 ljudi koje ćemo pokopati 11. jula. I niko osim njih nije tema”, poručio je Suljagić.
“Kada dođeš nekome u kuću ne sjedaš odmah za vrh stola. Zna se ko je domaćin i pitaš ga. Mi smo ovdje domaćini i pokuca se na vrata i upita se. Ja sam potpredsjednik Organizacionog odbora i kada bude bilo i ako bude bilo govora o obraćanju njegovom na komemoraciji, mi ćemo o tome donijeti odluku. Samo jedan razlog zbog čega sam odmah kazao da on neće biti govornik jeste činjenica da ne želim da bilo ko misli da je važniji od komemoracije kao ličnost jer su taj dan važne samo porodice i ljudi koje ćemo ukopati”, istakao je Suljagić u izjavi za N1.
Aleksandar Vučić sebe proglasio žrtvom u Srebrenici
Suljagić je zahvalio Kosovu na usvajanju Rezolucije o osudi genocida u Srebrenici.
“To je jako važna stvar i još jedan pomak barem na simboličkom planu jednog općeg suočavanja sa događajima iz 90-tih godina. Želim istaći da je bespredmetno ulaziti u debate s Aleksandrom Vučićem (predsjednik Srbije, op.a.) koji je kazao da je usvajanje rezolucije iživljavanje nad Srbima, jer je jedino on uspio sebe proglasiti žrtvom u Srebrenici.
Iživljavanje je kada ljude pobijete nakon što ih držite danima bez vode i hrane pa im poslije prekopavate posmrtne ostatke. Mislim da je to bliže definiciji iživljavanja”, naglasio je.
O muralima ratnim zločincima
I 26 godina nakon genocida u Srebrenici, malo toga se promijenilo na bolje, smatra Suljagić, dodajući da taj rat još nikada nije završen.
“Trenutno svjedočimo jednoj revizinističkoj pošasti čiji je cilj da tobože iznova pokrene dijalog u Srebrenici. Ne možemo govoriti o dijalogu i nagađati se oko činjenica te izabrati samo one koje se nama sviđaju.
Također, knjiški primjer iživljavanja su murali ratnim zločincima i oni se nalaze u zajednicama u kojima je nesrpsko stanovništvo pretrpjelo ozbiljno nasilje u 90-tim godinama i danas su manjina kao rezultat genocida. Murali se pojavljuju u Foči koja je globalna prijestolnica silovanja i gdje živi generacija ljudi koji su ubijali”, mišljenja je Suljagić.
Program obilježavanja godišnjice se privodi kraju
Prokomentarisao je i to što je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko uputio SOS civilizovanom svijetu nakon što je ostao šokiran veličinom murala posvećenog ratnom zločincu Ratku Mladiću u Foči.
“Ja sam ponekad sklon krupnim riječima, ali to što sam rekao da to nije Inzkov već posao Tužilaštva BiH je tako. Ne može se od nas očekivati da se normalizuje ovakva vrsta ponašanja. Do kada će te institucije koje trebaju štititi Bošnjake u istočnoj Bosni ponašati se kao odmetnuti centri moći”, upitao je Suljagić za N1.
Suljagić je govorio i o programu obilježvanja 26. godišnjice genocida u Srebrenici navodeći da se aktivnosti privode kraju, a da je zvanično taj program počeo 1. jula otvaranjem izložbe.
(Gradski portal)
