Hrvatska će prvim danom nove godine vjerojatno ući u schengensku zonu, što znači da između nje i drugih članica EU više neće biti nikakvih kontrola na granicama. To je sjajna vijest za većinu Hrvata koji će sada bez ikakvih zaustavljanja slobodno putovati u Sloveniju i Mađarsku, ali bi Dubrovčanima Schengen mogao predstavljati problem obzirom na blizinu granica Bosne i Hercegovine, te Crne Gore. Postavlja se pitanje koliko će se ulazak u schengensku zonu odraziti na turističke izlete prema Crnoj Gori, te Mostaru i Međugorju, te hoće li agencije, autobuseri, te turistički vodiči imati dodatnih problema prilikom prelaska vanjske granice EU.
Turistička vodičica i gradska vijećnica Ivana Šepak nije optimistična, smatra da će Schengen stanovnicima juga zakomplicirati život.
-Za Hrvatsku smatram da je to jedno od najvećih priznanja poslije siječnja 1992. Ulazimo u elitno društvo i nadam se da će Schengen olakšati poslovanje i trgovinu, te da će se naši iseljenici vratiti jer će im biti jednostavnije raditi s inozemstvom, a živjeti u Hrvatskoj. U vezi nas na krajnjem jugu, mislim da će nam to maksimalno zakomplicirati život… – kaže Šepak, pa nastavlja – sjećam se granice sa Crnom Gorom godinu prije ulaska u EU, to je bio kaos živi. Vodičima je inače muka kad moraju raditi te ture jer znamo u što se upuštamo, a naši gosti su blaženi u neznanju.
Red do Grude
Ponekad je čekanje na granici sa Crnom Gorom, ističe Šepak, prava noćna mora.
-Poslije ulaska Hrvatske u EU bilo je samo gore, jedan kolega u srpnju prije par godina se vozio od Grude do granice 10 sati, nije izmišljotina. To su ipak izuzeci, ali i sami znamo da su čekanja na ulaz u Crnu Goru i po nekoliko sati tijekom ljeta, a i na izlazu također. Crnogorski policajci su malo susretljiviji, a njihove hrvatske kolege nemaju taj luksuz, kontrola je stroga. Ista je stvar na BiH granici. Svejedno, te ture su i dalje vrlo popularne, bez obzira koliko se čeka na prijelaz granice – naglašava Šepak.
U čitavoj priči oko Schengena, ipak bismo na kraju mogli imati koristi, smatra turistička djelatnica.
-Ovdje bi Dubrovnik mogao profitirati, evo kako – pa predstavimo tim gostima konačno raznovrsniju ponudu našeg kraja i reklamirajmo ju bolje, gost ostaje 3 dana u prosjeku u gradu od čega dan provede u Crnoj Gori, dan u BiH, a jedva dan u Dubrovniku. Gosti odlaze iz destinacije bez da su vidjeli Lapad, a kamoli Konavle ili dolinu Neretve. Promijenimo to već jednom, eto to bi trebao biti zadatak našeg TZ-a – zaključuje Šepak.
Vesna Lukić, turistička vodičica i predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus, smatra da će ulaskom Hrvatske u schengensku zonu doći do smanjenja broja izleta u okolne zemlje.
Gosti su nezadovoljni čekanjem
-Već ove godine je veliki pad u odnosu na prije. Gužve su ogromne, nekad se zna dogoditi da je kolona sve do Grude, jasno da su gosti nezadovoljni. Odu na izlet ujutro u 7, vrate se tek kasno navečer i ne uspiju pojesti večeru u hotelu koju su platili. Mnogi turistički vodiči uključujući mene odavno ne žele raditi te izlete, jer se uvijek jako oduže, nekad i po nekoliko sati. Vjerojatno će se zbog Schengena pojačati broj gostiju koji će se odlučiti za Elafite. Uglavnom, ti izleti su zbog jake granice uvijek stresni, a sa Schengenom će se taj stres dodatno pojačati – mišljenja je Lukić.
Daniel Marušić, vlasnik turističke agencije Dubrovnik Travel, kaže da će najvjerojatnije doći do okretanja izleta prema Elafitima, Pelješcu, Stonu, Korčuli…
-Schengen će pridonijeti boljem protoku gostiju i grupa iz EU, lakše poslovanje zbog eura, a odnos kvalitete i cijene usluga će kao i prije biti bitan faktor za ukupan uspjeh destinacije. Bez obzira na EU i Schengen najbitnije je da je gost na kraju zadovoljan. Danas sa socijalnim medijima gosti brzo dijele iskustva i koriste aplikacije koje ocjenjuje određene tipove usluga. Što se tiče 2023. godine za Dubrovnik Travel ne vidimo neku promjenu u potražnji – kaže Marušić i nastavlja:
-Brzo će se Dubrovnik i ponuda izleta prilagoditi željama gostiju, a sve ovisi o letovima iz kojih destinacija nam dolaze gosti. Crna Gora i Mostar su popularni izleti među turistima s drugih kontinenata i gostima starije dobi iz EU, a najviše u pred i postsezoni. Schengen će zasigurno pridonijeti većim gužvama na granicama, te će se vjerojatno agencije više zanimati i poraditi na ponudi drugih izleta tipa Konavle, Primorje, Korčula, Pelješac, Ston, Elafiti – zaključuje Marušić.
Za zračni promet Schengen je pozitivan
Osim samih prelazaka granice, doći će i do promjena u zračnim lukama. Naime, letovi prema EU članicama više se neće voditi kao međunarodni, nego kao domaći letovi. Ta bi promjena trebala stupiti na snagu pred ljetni red letenja 2023. godine. Viktor Šober, direktor Zračne luke Dubrovnik, kaže kako su počele pripreme za Schengen, a rok je 26. ožujka.
-Najveća novost je da će svi putnici prolaziti kroz duty free shop, a tek iza će biti granična kontrola za ne Schengen putnike što je dobro za zračnu luku, jer bi se mogla povećati potrošnja u trgovinama. Isto tako smanjit će se gužve, jer putnici iz EU zemalja sada neće morati čekati na graničnu kontrolu. Naravno da će se granične kontrole za putnike koji dolaze izvan EU postrožiti, pa tako i za Britance, ako oni ne ispregovaraju s EU povoljnije uvjete ulaska. Uglavnom, ulazak u Schengensku zonu zračnoj luci Dubrovnik će ići na ruku – govori Šober.
Tako je i sa svime ostalim u životu. Promjene će nekome dobro doći, drugima ne. Kako god bilo kontrola na granicama će se postrožiti, Dubrovčanima i njihovim gostima teže će biti prolaziti okolne granice, ali bi se mogao povećati broj izleta prema Stonu, Pelješcu, Korčuli…
(Dubrovački dnevnik, au
