Vjekoslav Madunić, dopisnik Portala Forum iz Zagreba
Vinarija Matić se nalazi u Trebižatu, nedaleko Čapljine u Hercegovini. Ovom konstatacijom sam želio naglasiti njihovu opredijeljenost da se posvete uzgoju sorti svoga kraja: žilavki, blatini i trnjaku. Po riječima Ozrenka Matića, na predstavljanju vinarije u Češkom domu u Zagrebu, znaju za vrijednosti nekih svjetskih sorti koje imaju zasađene njihovi susjedi, kolege ali oni žele svu svoju energiju i trud posvetiti lozama i grožđu koje su generacijama unatrag uzgajali njihovi preci, stoljeće i pol od 1870 godine.
Ozrenko je baštinio znanja svojega djeda i oca o vinogradarstvu i podrumarstvu a njegov sin Antonio je završio Agronomski fakultet u Zagrebu i sada kao enolog radi u vlastitoj vinariji. Matići imaju zasađenih 5.5 hektara na dvije dobre lokacije. Na Bodeniku, brdima iznad doline rijeke Trebižat (oko 150 metara nad morem) je oko dva hektara i na Pijanim brdima, sa kojih se nedaleko vidi znameniti Velež, istočno od Čapljine su 3.5 hektara na oko 200 m. nadmorske visine. Godišnja proizvodnja se kreće oko 30.000 do 35.000 litara.
U razdoblju od 2002. do 2007. Matić je krenuo saditi nove loze, povećavati dotadašnje manje porodične zasade i profesionalno se baviti vinarstvom. U to ulazi i brendiranje vina sa oznakama tempa u glazbi. Antonio mi je rekao da nije samo cijela njegova obitelj muzikalna i svira već i mjesto Trebižat sa znamenitom limenom glazbom. Tako smo na predstavljanju imali priliku kušati sedam vina: Žilavku iz 2021. Con brio , Žilavku barrique 2021 Al fine , Žilavku sur lie 2020 Con spiritoso , Blatinu 2018 Da capo , Trnjak 2018 Con animo , Blatinu barrique 2017 Gran cassa, Trnjak desertni 2020 Con amore. Vina je analizirao Tomislav Jakopović uz ovaj puta izuzetno angažiranu publiku. Mada svih sedam zaslužuju poseban osvrt koncentrirat ću se u ovom priopćenju na pet.
Na trećem vinu Žilavka sur lie 2020 Antonio nas je izvijestio da je fermentacija započela u barik bačvi i završila u njoj. Nakon 10 mjeseci je stavljeno u rostfraj. Enolog zapravo nije vjerovao da će na kraju dobiti odličan rezultat kušajući ga tijekom tog razdoblja. Međutim dobijeno je jedno čvrsto, lijepo zaokruženo, slasno vino sa 14.5% alkohola I 27 grama suhog ekstrakta. Miris vanilije, osjeti se blagi utjecaj hrasta ali su sve komponente uravnotežene.
Jakopović: „Ovo je vino koje kod mene izaziva nepogrešivu memoriju i pri kušanju sam ga odmah zapamtio“. Na kraju kušanja žilavki nastala je vrlo živa rasprava kakve bi žilavke trebale biti. Dali bi ih trebalo, u trendu vremena, raditi laganije i lepršavije ili onakve kako smo imali priliku kušati? Unisono smo se složili sa razmišljanjem Matića starijeg: „Ja želim uzgajati i proizvoditi žilavku na tradicionalan način. Ona je ozbiljno vino a činjenica da smo na Gastu u Splitu 2017. ponudili žilavku iz 2008. sa kojom su svi bili oduševljeni i nisu mogli vjerovati da je stara 9 godina“ Antonio Matić:“Žilavke iz 2008. ,2010. i 2012. su odlične. Poprimile su kvartarne arome i dobile zlatnu boju. O okusu ne treba ni raspravljati“. Konstatirano je da žilavka sur lie ima izuzetan potencijal starenja pa je pred ovom iz 2020. još puno dobrih godina…
Blatina 2018. Da capo (od početka) dobila je mnoge komplimente i poklonike u publici. Alkohol od 12.5 je zaokružen na 13% ali se ne ističe i ne smeta. Ima tijela koliko treba, malolaktika je spontano urađena, macerirano deset dana. Čuvano u bačvama od 500 litara, mirisi su čisti i bogati. Anđelinović: „Ovo je vrlo lijepo posloženo vino, malo ih je ovako elegantnih“. Blatina mora imati udjel svojih oprašivaća pa je u ovom vinu 85% blatina i 15% trnjka i alicante boucheta, u narodu prihvaćen domaći izraz kambuša. Tu se razvila diskusija kako je zapravo malo naših crnih vina ovakve stilistike i da bi na tom planu trebalo više raditi, uključujući plavce. Neki ga uspoređuju sa pinotom crnim a Jakopović je sklon ako već ide usporedba da to bude trnjak.
Trnjak 2018. Con animo 14% alkohola crveno suho vino je najpotentnija hercegovačka crna sorta. Da prije maksimalno desetak godina nisu krenuli novi nasadi trnjak bi praktički nestao. Sada ga sade svi hercegovački vinari pa su i Matići odlučili na novih 4 hektara planirane sadnje pola dati trnjaku. Antonio nas je podsjetio da je sorta godinama služila kao oprašivač blatini a sada sama dolazi u prvi plan. Trnjak je „divlja“ sorta koju treba znati ukrotiti a onda daje vrhunske rezultate. Dobija sve više prostora i u dalmatinskoj zagori, posebice oko Vrgorca a počeli su ga saditi i u šibenskom i zadarskom zaleđu. Kako su i blatina i trnjak visokorodne sorte za dobar rezultat je obavezna zelena berba. To su uradili i Matići. Nakon maceracije je spremljen u inox a onda u slavonski hrast,koji inače koristi ova vinarija. Antonio nam je rekao da po njegovom iskustvu trnjak odležavanjem puno gubi kiseline a tartarati se jako talože. Zaključuje da je rostfraj pravo mjesto za ovo izuzetno voćno vino.
Blatina barrique 2017 13.5% alkohola. Za ovo vino se ostavlja najbolje grožđe sa položaja Bodenik. I ovdje su pomiješane prateće sorte u dozvoljenom omjeru. Fermentacija je bila u inoxu a poslije je odležalo godinu dana u tanku. Malolaktika je spontano odrađena a nakon inoxa vino su utočili u velike barik bačve gdje je ostalo godinu i pol. Poslije je išlo u boce i bilo spremno za tržište. Zaključeno je da su tanini dobri, nisu jaki i nema zelenih. Mirisi čisti i karakteristični za sortu. Anđelinović zaključuje da su obje blatine pogodna vina uz mesnati ručak a da poslije ne moraš ići leći zbog težine i alkohola. Poželjno za hrvatsko tržište. Ozrenko Matić koji nam je inače rekao nekoliko narodnih mudrosti dan započinje ne kako mnogi uobičavaju dobrom žesticom već čašom crnoga. Svaka čast. Ali pamtim pa ovdje i prenosim njegovu rečenicu koje je vino najbolje? „Ono koje si naučio piti!“
Još smo se zasladili desertnim trnjakom iz 2020. Fermentacija se odvijala na divljem kvascu, kao i kod svih vina iz ove vinarije, i kad je doseglo 14% alkohola ostalo je 45 grama neprovrelog šećera. Matići su prvi u Hercegovini napravili desertno vino od trnjka i ne samo zbog toga zaslužuju sve pohvale. Uzgoj i obrada u vinogradima je ekološka, isključuje mineralna gnojiva i herbicide. Upotrebljavaju divlje kvasce a stilistika njihovih vina prati dugogodišnju tradiciju.
Kako bi rekao Franjo Francem najveći autoritet na ovom predstavljanju: „Ja ću malo simplificirati. Ne previše filozofije u proizvodnji već politika proizvodnje. Katkada tradicija zna imati i loše strane ali vina Matića su čisti uradci, bez zamjerke.“
Vina najviše plasiraju po BiH a izvoze u Hrvatsku (Dalmatinska obala) i u Crnu goru. Na kraju rekao bih da su se kod oca i sina Matića susreli tradicija koju predstavlja otac sa radom u vinogradu i modernost mladog čovjeka koji svoja enološka znanja može primijeniti na najbolji mogući način. I to radi…
