SARAJEVO, 9. april 2025. – Visoki zvaničnici Bosne i Hercegovine (BiH) dočekali su evropsku predstavnicu za vanjsku politiku i sigurnost Kaju Kallas s podijeljenim stavovima i „zvaničnim“ pozivom snagama EUFOR-a da pruže asistenciju policijskim agencijama u BiH u provođenju odluka pravosudnih organa, konkretno u slučaju Milorada Dodika i drugih.
Zaključak o tome donijeli su članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić na sjednici u Sarajevu, dok se predsjedavajuća Predsjedništva, Željka Cvijanović, usprotivila toj odluci, naglasivši da će – ukoliko bude potrebno – ovo pitanje uputiti i Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS).
Kallas je upravo obilaskom jedinica EUFOR-a u Sarajevu započela svoju zvaničnu posjetu BiH. U bazi EUFOR-a izrazila je zabrinutost zbog djelovanja rukovodstva RS-a. „Lideri RS-a urušavaju ustav i pravni poredak, prijeteći fundamentalnim slobodama svih građana“, kazala je, naglašavajući da su upravo takve akcije suprotne obavezama na evropskom putu.
Kallas: „Vlasti RS-a podrivaju rad institucija“
Kallas je poručila da Evropska unija (EU) neće tolerisati prijetnje teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH i da je svaki pokušaj slamanja države „neprihvatljiv“. Podsjetila je na nedavno povećanje broja vojnika u misiji EUFOR-a kao „dokaz posvećenosti EU stabilnosti regije i sigurnosti BiH“.
Potom je razgovarala s članovima Predsjedništva BiH, naglasivši da „EU ostaje posvećena evropskoj budućnosti BiH, ali i očuvanju njenog suvereniteta i institucionalnog poretka“. „Ustav BiH je kamen-temeljac mira i njegovo poštovanje je obavezno. Opasno je bilo kakvo djelovanje kojim se podriva integritet i suverenitet ove zemlje“, rekla je Kallas.
Zabrinuta je aktivnostima vlasti RS-a jer one „podrivaju rad institucija i pružanje javnih usluga“. U tom kontekstu izrazila je zahvalnost srpskim kadrovima u institucijama BiH koji nisu podlegli političkim pritiscima da se povuku iz državnih institucija.
Cvijanović o različitim stavovima
Jasno je poručila da „ne postoji način da se postane članica EU bez punog poštovanja vladavine prava i institucija koje predstavljaju državu u cjelini“. Govoreći o „međunarodnoj superviziji“, podsjetila je da se ona može povući samo uz konkretan napredak: „Što BiH prije bude usvajala reforme, to će se prije ugasiti međunarodna supervizija“, rekla je Kallas.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović govorila je o različitim stavovima unutar BiH. „Ovo je bila prilika da naša gošća vidi kako mi različito vidimo sve probleme u BiH.“ Kritikovala je ulogu Ureda visokog predstavnika u BiH. „Ne slažem se da treba da postoji neki neizabrani stranac koji donosi zakone“, rekla je, pozivajući na „unutrašnje dogovore“.
U kontekstu političke i sigurnosne krize u BiH, Cvijanović nije osudila neustavne zakone RS-a, već „atmosferu političke isključivosti u Sarajevu“. „Sve što čujem u kosmopolitskom Sarajevu je – uhapsi, skloni s vlasti.“
Očekivanja od međunarodne zajednice
Za razliku od Cvijanović, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podsjetio je na neustavne zakone RS-a koji su generisali krizu u državi. Upozorio je na opasnu iluziju da je moguć „mirni raspad BiH“. „Takva retorika vodi ka katastrofi“, kazao je.
Pozvao je međunarodne aktere da ispune svoje obaveze. „Međunarodna zajednica, uključujući EU, visokog predstavnika, NATO i EUFOR, moraju raditi svoj dio posla“, kazao je Bećirović, nakon poziva EUFOR-u da asistira bh. policiji u provođenju naloga protiv Dodika i drugih.
Za Dodika i njegove saradnike rekao je da su „grupa odmetnika koja ne poštuje Ustav BiH, zakone BiH, odluke Ustavnog suda, niti međunarodne norme i institucije poput UN-a, OSCE-a, Vijeća Evrope“.
Upozorio je da su zakoni koje potpisuje Dodik „u potpunoj suprotnosti s Dejtonskim mirovnim sporazumom“, te podsjetio da ih je Ustavni sud BiH već proglasio nevažećim. „Zamislite da u nekoj drugoj državi niži nivo vlasti zabrani djelovanje institucija državnog nivoa. To je apsurd“, dodao je Bećirović.
„Dijalog i zajednički dogovor“ s kreatorima antiustavnih zakona
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić reagovao je na izjavu Željke Cvijanović, koja je sugerisala da su politički stavovi članova Predsjedništva uticali na zahtjev za hapšenje Milorada Dodika i drugih. „Nisu, gospođo Cvijanović, vaše kolege rekle ‘hapsi’. ‘Hapsi’ je rekao sud kao institucija koja je nadležna za to“, naglasio je.
Poput Cvijanović, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je tokom susreta s Kajom Kallas naglašavala potrebu za „dijalogom i zajedničkim dogovorom“ predstavnika sva tri konstitutivna naroda.
Evropsko nejedinstvo i dvosmislene poruke
Prema analitičarima, poruke nakon susreta bh. zvaničnika i gošće iz Brisela ne donose mnogo novog. Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić smatra da EU prema krizi u BiH ne nastupa jedinstveno, te da šalje istovremeno jasne, ali i dvosmislene poruke.
„Jedan sloj tih poruka je podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu, stabilnosti i miru u BiH. Drugi sloj, međutim, predstavlja prepuštanje rješenja domaćim, fragilnim institucijama koje teško podnose politički pritisak i kroz koje se prelamaju složeni etnonacionalni odnosi“, navodi Topić.
Posebno ističe kontradikciju u evropskom pristupu: dok se u reformskom procesu traži dosljedna vladavina prava, rješenje krize u BiH pokušava se pronaći kroz politički dijalog – i to s akterima koji su ugrozili ustavni poredak države. „Tako jedan sloj ovih poruka postaje kontroverzan i ostaje u domenu političkih fraza“, zaključuje Topić.
Radiosarajevo.ba
