Piše: Zija Dizdarević
Centralna banka Bosne i Hercegovine pojavila se kao novo izazovno pitanje na iščekujućoj, uznemirenoj, pa i histeričnoj političkoj sceni. Zaslugom, dakako, Milorada Dodika.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić sazvao je telefonsku sjednicu 9. 8. 2021. na kojoj je trebalo odlučiti o novom sastavu Upravnog vijeća Centralne banke BiH, jer je postojećem istekao mandat. U neko doba stigla je poruka šefa Dodikovog kabineta „Nismo saglasni“. Dešavalo se i ranije da iz kabineta bude prenesen stav nekog iz kolektivnog šefa države. Dodik tvrdi da je to nesaglasnot s održavanjem sjednice. Komšić tvrdi da je Dodik odbio prijedlog novog Upravnog vijeća.
Ako je Dodik i posredno učestvovao u radu Predsjedništva, prekršio je dogovor ključnih političkih aktera iz Republike Srpske, koji je inicirao, da bojkotuju rad državnih organa vlasti zbog amandmana na Krivični zakon BiH – kojim se sankcioniše negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
Čelnik SDS-a Mirko Šarović kaže da je dogovor bio da se učestvuje u radu institucija BiH ako je ugrožen interes RS-a i smatra da ovo nije takav slučaj.
Centralna banka BiH počela je sa radom 1997. godine i u prvo vrijeme ju je vodio kadar Međunarodnog monetarnog fonda. I kada su domaći 2005. g. preuzeli odgovornost – ta institucija od ključnog značaja za monetarnu fiskalnu stabilnost države radila je uzorno. Jedina je državna ustanova čiji rad teče kontinuirano solidno.
Dodik i drugi naciokrati pokušavali su da zavuku ruku u jake rezerve Centralne banke da bi tim novcem pokrili svoje nesposobnosti i krimogene radnje. Htjelo se i tu ustanovu podvesti pod ovisnost o entitetskoj volji. Nije prošlo.
Dan uoči sjednice Predsjedništva BiH, visoki predstavnik Kristijan Šmit sastao se sa guvernerom CB BiH Senadom Softićem. Ukazano je na važnost „kontinuiranog rada upravljačkih struktura CB BiH“. Šmit je istakao potrebu „za postojanjem jake i nezavisne CB BiH (…) koja štiti stabilnost monetarnog i finansijskog sektora (…) čime direktno doprinosi sveukupnoj stabilnosti i razvoju zemlje“.
Destabilizacija Centralne banke dovela bi do potpunog haosa u državi. Šmit je anticipirao ono što će se zbiti u Predsjedništvu BiH i stavio do znanja da visoki predstavnik stoji iza nesmetanog rada CB BiH.
Ohrabreno Upravno vijeće CB BiH, nakon Dodikove opstrukcije, zauzelo je stav da slijedom svoje ustavne i zakonske odgovornosti nastavi sa radom. Međutim, legislativa koja se odnosi na Upravno vijeće CB BiH ne poznaje tehnički mandat niti opciju vršilaca dužnosti. Ukoliko Predsjedništvo ne postigne obavezni konsenzus, ostaje autoritet visokog predstavnika s bonskim ovlaštenjima.
Centralna banka BiH, sa snažnim ustavnim i zakonskim zaleđem, stabilnim, kontinuiranim i uspješnim djelovanjem, ugledom koji je stekla u međunarodnom bankarstvu i podrškom bh. protektora – afirmisala se ne samo kao pouzdan stub državne vlasti, već i svojevrstan garant suvereniteta BiH i mimo svoje funkcije. U ovakvoj b/h državi nije ni to malo.