Temelj današnjeg antifašizma je emancipacija svih podčinjenih skupina i gradnja pravednijeg i slobodnijeg svijeta, rečeno je na promociji knjige „Antifašizam. Povijest, mit i aktualnost jednoga svjetskog pokreta 1924. – 2024.“ Vjekoslava Perice
Piše Nenad Jovanović
U novouređenoj dvorani Prosvjete u Zagrebu 24. oktobra upriličena je promocija knjige sveučilišnog profesora Vjekoslava Perice „Antifašizam. Povijest, mit i aktualnost jednoga svjetskog pokreta 1924. – 2024.“ u izdanju Plejade d.o.o. i VeDRE (Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista).
– Pojam antifašizam bio je ograničen na period Drugog svjetskog rata, iako se koristio i prije, ali i poslije. Definiran je u periodu od 1921. do 1945. a VII konferencija Kominterne u Moskvi označila je zaokret s ideje svjetske revolucije, koju bi provodili komunisti, na zajednički otpor fašizmu koji je do tada uništio dvije najjače komunističke partije u Evropi – talijansku i njemačku. Stvarala se narodna fronta protiv fašizma i rata, uz suradnju s drugima u toj borbi. Treba naglasiti da se antifašizam ne može izjednačiti s komunizmom niti s totalitarizmom – rekao je Perica.
Podsjetio je da je, osim Labinske republike i bune Vladimira Gortana u Istri koja je bila pod Talijanima, prva antifašistička akcija u Jugoslaviji bila obračun rudara u Trbovlju s pripadnicima Orjune koji su pokušali spaliti rudarski dom.
– Može se reći da je u Sloveniji najviše zaživjela ideja narodne fronte. Osvobodilna fronta formirana je 27. aprila 1941., vrlo brzo nakon okupacije – istaknuo je autor koji je izlaganje upotpunio brojnim video isječcima i pjesama iz bogatog opusa umjetničkih djela inspiriranih antifašizmom. Puštani su izvaci pjesma iz Španjolskog građanskog rata, kineske borbe protiv Japanaca, pjesme židovskih partizana i logoraša kao i „Bella Ciao“ i „Kaćuša“ koje se masovno izvode do danas.
Prisutnima se obratio Ilija Ranić iz Plejade ističući da knjiga i njen autor nastoje osvijetliti značenje pojma antifašizam koji je obuhvaćao širok krug politika.
– Promocija se održava u dvorani u kojoj su izlošci izložbe o nadrealistima što je zgodno jer su više poznatih partizana i poratnih rukovodilaca poput Koče Popovića ili Marka Ristića bili nadrealisti. Knjiga na preko 500 strana sadrži i brojne priloge, uključujući i primjere iz bogatog opusa antifašističkih umjetničkih djela, od pjesama i filmova do slika – naglasio je Ranić.
Po riječima predsjednika VeDRA-e Ranka Britvića, ova knjiga je nužna u vremenima u kojima se nastoji da dobro postane loše, a loše dobro s ciljem da se stvori neka nova povijest. Istaknuo je da VeDRA dignitet Domovinskog rata spašava očuvanjem digniteta NOB-a i boreći se za antifašizam. Peričina knjiga treća je u izdanju VeDRA-e.
Knjiga sadrži predgovor i sedam poglavlja u kojima se bavi različitim aspektima antifašizma u raznim periodima uključivši i današnje, ali i kako je navedeno, (kontra)mitovima o antifašizmu u srpskom i hrvatskom nacionalizmu.
Širina pristupa omogućava Perici ne samo povijesnu analizu, odnosno studiju historijata antifašizma u svijetu i na ovim prostorima, nego i prikaz suvremenih oblika antifašizma, a i njihove potencijale za budućnost. Njegov temeljac danas je zapravo emancipacija svih podčinjenih skupina i traženje alternativa te gradnja pravednijeg i slobodnijeg svijeta.
Prilog knjizi je izbor iz kulturne i umjetničke baštine historijskog antifašizma koji sadrži izbor iz glazbene baštine antifašizma, klasike antifašističkog filma i televizijske produkcije, književna i umjetnička djela te „svjetsku listu antifašista“ na kojoj su uz Josipa Broza Tita, Vladimira Nazora, Koču Popovića, Nadu Dimić (da nabrojimo samo neke) Winston Churchill, Charlie Chaplin, Mikis Teodorakis, Ernest Hemingway, Woody Guthrie…
Vjekoslav Perica, rođen je u Splitu 1955. gdje je završio Pravni fakultet, radio je u Slobodnoj Dalmaciji i u Gradu Splitu. Pred rat 1991. odlazi u SAD gdje je magistrirao politologiju i doktorirao modernu svjetsku povijest. Radio je na nekoliko američkih sveučilišta i istraživačkih instituta. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predavao je svjetsku povijest od 2007. do 2020. Fokus njegovog interesa u većini objavljenih radova je fenomen modernih nacionalizama i odnos religije prema njima.
Izvor: Portal Novosti
