среда, новембар 27, 2024

Erika Dobroslavić, najmlađa doktorica znanosti u Hrvatskoj

Slične objave

Podeli

Lokalpartiot sam, želim svoja znanja i vještine usmjeriti na svoj Dubrovnik!’
Autor: Ivona Butjer Mratinović  Datum objave: 08.12.2023.

Autor: Ivona Butjer Mratinović 

Dubrovkinja Erika Dobroslavić prije tri dana je obranila svoj doktorski rad koji nosi naziv ‘Napredne tehnike ekstrakcije i inkapsulacija polifenolnih spojeva iz lista lovora’ te je time, sa svojih 26 godina, postala najmlađa doktorica znanosti u Hrvatskoj.

Erika je doktorirala na Poslijediplomskog sveučilišnom doktorskom studiju Biotehnologija i bioprocesno inženjerstvo, prehrambena tehnologija i nutricionizam na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu u Zagrebu i pokazala kako se upornost, vrijeme i trud koji su uloženi u stjecanje novih znanja i vještina uvijek isplate te zaista mnogim mladima može služiti kao dobar primjer. Štoviše, svoje znanje koje je stekla želi koristiti u unaprijeđenje sredine u kojoj živi i iz koje potječe, a to je njen Dubrovnik.

Vaš doktorski rad nosi naziv ‘Napredne tehnike ekstrakcije i inkapsulacija polifenolnih spojeva iz lista lovora’. Zvuči kao nešto prilično komplicirano. Možete li čitateljima predočiti o čemu se točno radi?

Zvuči komplicirano, ali zapravo je riječ o tome da želimo iz lista lovora izvući vrijedne spojeve koji mogu imati brojne pozitivne učinke na ljudski organizam. Taj dio se naziva ekstrakcija i jedan dio moga doktorskog rada bio je posvećen pronalasku najboljeg načina da se dobije što veća količina polifenolnih spojeva uz zadržavanje njihovih vrijednih svojstava primjenom naprednih tehnika koje nisu štetne za okoliš i štede energiju. Nakon što se to postigne, spojeve je nužno postupkom inkapsulacije zaštititi i prevesti u stabilniji oblik kao što su prahovi i kapsule koji se onda mogu primjenjivati u proizvodnji dodataka prehrani i funkcionalnih proizvoda kao što su naprimjer obogaćeni keksi i čokolade koje smo unutar projekta “Bioaktivne molekule ljekovitog bilja kao prirodni antioksidansi, mikrobiocidi i konzervansi“ formulirali.

Na koji način bi vaš rad mogao doprinijeti znanosti i koji su zaključci?

Glavni znanstveni doprinos moga rada je taj da su definirani optimalni uvjeti ekstrakcije i inkapsulacije polifenolnih spojeva lista lovora čime je omogućena buduća primjena tih spojeva u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Također, kao što sam spomenula, unutar projekta već su proizvedeni neki obogaćeni prehrambeni proizvodi s kombinacijom polifenolnih spojeva iz lista lovora i mirte (mrče), još jedne naše mediteranske biljke. Osim toga, Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo predana je i patentna prijava za dodatak prehrani na bazi kombinacije ekstrakata lovora i mirte.

Koje su to prednosti i ljekovita svojstva spojeva iz lista lovora koji bi mogli koristiti čovjeku?

Lovorov list stoljećima se koristio u narodnoj medicini mediteranskih zemalja za prevenciju i liječenje različitih zdravstvenih tegoba probavnog i dišnog sustava. Danas se zna da se ti pozitivni učinci događaju zbog antioksidacijskog, protuupalnog, antimikrobnog i imunoprotektivnog djelovanja sekundarnih metabolita među kojima su najbrojniji i najzastupljeniji polifenolni spojevi.

Zanimljivo je kako je on zapravo nastao u sklopu projekta sufinanciranog iz EU fondova, a na temu bioaktivnih molekula ljekovitog bilja kao prirodnih antioksidansa, mikrobiocida i konzervansa. Opet nešto što zvuči dosta komplicirano, o čemu je zapravo riječ?

Riječ je o tome da su ljudi sve više svjesni onoga što unose u svoj organizam, te je posljedično velika potražnja za proizvodima prirodnog porijekla te stoga znanstvenici i industrija traže nove izvore u prirodi koji bi mogli doprinijeti ljudskom zdravlju na više načina. U našoj zemlji imamo mnoštvo ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta koje su bogate ne samo polifenolnim spojevima, nego i eteričnim uljima te brojnim drugim molekulama koje sve imaju potencijal direktno doprinositi ljudskome zdravlju, ali i primjenjivati se kao prirodni pesticidi i konzervansi u prehrambenim proizvodima čime se zamjenjuje upotreba sintetskih spojeva od kojih ljudi često zaziru. Stoga smo u sklopu navedenog projekta istraživački tim i ja, na čelu s prof.dr.sc. Vericom Dragović-Uzelac tijekom 4 godine istraživali biljke kao što su kadulja, timjan, rogač, pasji trn, tršlja, mirta, list masline i naravno, lovor. Među njima, posebno su se istaknuli mirta i lovor zbog čega je onda fokus dalje bio na istraživanju kombinacije lišća ovih dviju biljaka.

Prosječnoj osobi koja nije vaše struke samo čitanje ovih termina može izgledati prilično komplicirano. Tek se može zamisliti koliko je teško pisati, a pogotovo istraživati na tu temu. Kako je izgledao cjelokupni proces i koliko je trajao? Pretpostavljamo kako se puno toga trebalo žrtvovati u tom periodu…

Pa budući da sam uvijek naginjala prirodnim znanostima, zapravo ja to ne doživljavam teškim nego mi je to cijelo područje iznimno zanimljivo i široko te  uživam otkrivati sve što priroda i ljudski organizam kriju. Proces je zapravo počeo tako što sam 2020.g. u Laboratoriju za sušenje i praćenje stabilnosti biološki aktivnih spojeva na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu tijekom izrade svog diplomskog rada sudjelovala u istraživanju biološki aktivnih molekula iz jadranskih algi u sklopu još jednog europskog projekta gdje su bili zadovoljni mojim radom i dobila sam priliku na jesen iste godine zaposliti se na  projektu razvoja karijera mladih istraživača kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Budući da je moj doktorat vezan za ranije spomenuti europski projekt, od početka sam imala otprilike definiran smjer doktorskog rada što je uvelike olakšalo cijeli proces. Najteže mi je bilo žrtvovati odgodu selidbe iz Zagreba jer zapravo nisam imala namjeru zadržavati se nakon završenog fakulteta.

Zanimljivo je kako ste 8. prosinca, obranom svog rada pred Komisijom, zapravo postali najmlađa doktorica znanosti u Hrvatskoj. To zvuči zaista impresivno i sigurno je zahtijevalo ogroman trud i rad. Jeste li imali neke trenutke kad vam je bilo teško i odakle ste crpili tu energiju?

Ja sam jako zahvalna što sam ovako mlada imala priliku biti okružena vrhunskim znanstvenicima, a prije svega vrijednim i pozitivnim ljudima koji su u svakom trenutku bili spremni na dijeljenje svojega znanja. Tu bih posebno istaknula svoju mentoricu izv.prof.dr.sc. Ivonu Elez Garofulić, bolju nisam mogla poželjeti. Bilo je zahtjevno i naravno da sam uložila puno truda, ali u takvom poticajnom okruženju zaista nije bilo teško raditi. Zato sam, s obzirom da volim sebi zakomplicirati život, tijekom doktorskog studija završila i specijalistički studij “Dermatofarmacija i kozmetologija“ na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu gdje sam proširila znanje o biološki aktivnim molekulama iz biljnog otpada i bavila se time kako se one mogu primijeniti u kozmetičkim proizvodima. Naravno, bez podrške mojih roditelja, mog mladića koji strpljivo čeka da se vratim u Dubrovnik, ostatka obitelji i mojih dragih prijatelja bilo bi puno teže tako da sam im beskrajno zahvalna.

Erika Dobroslavić ((Foto: Dubrovački dnevnik))

U posljednje vrijeme smo svjedoci kako se sve više ljudi okreće zdravom načinu života, a tu je prehrana neizostavan čimbenik. No, potrebno je još puno toga osvijestiti kod ljudi. Koji su to najčešći mitovi koji se vezuju uz prehranu i koliko je izazovno uzgojiti i konzumirati zdrave namirnice u često nezdravom okruženju, a znamo kako i turizam, i promet, i urbani razvoj generalno nepovoljno djeluju na okoliš?

U posljednje vrijeme, kako je sve više ljudi osviješteno o prehrani i zdravom životu, tako se javlja i sve veći broj ljudi koji nisu dovoljno stručni, a imaju potrebu podijeliti svoja iskustva i često neutemeljene informacije. Ponekad se nažalost događa i to da obrazovani stručnjaci iz njima poznatih motiva u svom javnom djelovanju ne slijede temeljna načela nutricionističke struke pa to još više zbunjuje ljude i na kraju više ne znaju čemu vjerovati. Neki od najčešćih mitova su da treba slijediti neke posebne obrasce prehrane mističnih naziva kao što su ketogena prehrana, paleo, liposukcijska ili dijeta koja se bazira isključivo na organskim namirnicama. Također, iz brojnih videa na društvenim mrežama dalo bi se naslutiti da se bez konzumacije zobenih pahuljica, avokada i chia sjemenki ne može hraniti zdravo. To srećom nije istina i zapravo mi u Dubrovniku imamo idealne uvjete za držati se mediteranske prehrane bogate plavom ribom, raznolikim svježim voćem i povrćem i žitaricama. Zdrava prehrana također ne podrazumijeva samo unos svih potrebnih nutrijenata, ona ima i psihološku komponentu i važno je da čovjek ima zdrav odnos sa hranom. Cilj nije strogo se držati preporuka i nikada si ne dozvoliti konzumaciju slastica, bureka, pizze ili ćevapa u lepinji. Važno je samo da to nije baza prehrane i da se pronađe ravnoteža.

Erika Dobroslavić ((Foto: Dubrovački dnevnik))

Što se tiče uzgoja namirnica, unatoč tome što je naš okoliš sve zagađeniji, u industriji postoje strogi zahtjevi i kontrola kvalitete koja osigurava da namirnice koje dođu do našega stola imaju nekoliko puta manje količine štetnih tvari nego što je propisana gornja granica i koje neće napraviti štetu organizmu. Također, sve više proizvođača odgovara na zahtjeve potrošača te se okreće ekološkoj proizvodnji, a nova Uredba EU ( 2022/474) postrožila je zahtjeve i što se tiče uvoza ekološki uzgojenih namirnica iz trećih zemalja. Unatoč izazovima, radi se na tome da hrana koja dolazi do našeg stola ostane nutritivno bogata i sigurna za konzumaciju. Također, budući da sama proizvodnja hrane kreira velike količine bio-otpada – primjerice samo za proizvodnju maslinova ulja u Europi godišnje nastane 10 milijuna tona otpada, izazov je pronaći novu svrhu takvom otpadu i stvoriti dodanu vrijednost i nove proizvode koji će koristiti ljudima.

Koji su to proizvodi iz prirode koji su dostupni u našoj sredini, a zapravo imaju snažna ljekovita svojstva?

Zapravo, na dnevnoj bazi kada se primjerice vraćate s posla vrlo vjerojatno prođete pokraj nekoliko desetaka biljnih vrsta koje imaju ljekovita svojstva. Pored spomenutih mirte i lovora, od ljekovitog bilja tu su još primjerice kadulja, pelin, ružmarin, vrijesak, majčina dušica, lavanda, bosiljak i metvica koji se najčešće konzumiraju u obliku čajeva. Svakako treba naglasiti da se ni s proizvodima iz prirode ne treba pretjerivati jer iako imaju sva ta pozitivna svojstva, više nije uvijek bolje. Primjerice, kadulja zbog visokog udjela spoja koji se zove tujon ako se previše konzumira može biti toksična tako da se konzumacija treba ograničiti na šalicu čaja dnevno i ne konzumirati dulje od dva tjedna u kontinuitetu. Također, kod bilo kakvih zdravstvenih stanja uključujući i trudnoću, obavezno se treba savjetovati sa stručnom osobom prije konzumacije bilo kojih ljekovitih biljaka.

Svakako kada govorimo o ljekovitim svojstvima, ne treba se ograničiti samo na ljekovito bilje, svo voće i povrće sadrži brojne spojeve s pozitivnim učincima na ljudsko zdravlje koje nazivamo fitokemikalijama te je poželjno unositi uz svaki obrok neku vrstu voća i povrća. Što šarenije, to bolje.

Rođena ste Dubrovkinja, no obrazovanje vas je odvuklo put Zagreba. Nedostaje li vam Grad?

Nedostaju mi Grad i moji Grgurići. Bez obzira što Zagreb kao veliki grad nudi brojne mogućnosti što profesionalnog razvoja, što životnih sadržaja, meni osobno to ne može zamijeniti šetnju uz more i naš nešto sporiji život.

Planirate li se vratiti i kako vidite svoj daljnji profesionalni razvoj?

Već sam dala naslutiti da se planiram vratiti, a kao lokalpatriot imam želju svoje stečeno znanje, vještine i poznanstva pokušati usmjeriti u razvoj zanemarenih i nepostojećih djelatnosti u našoj županiji. Naravno, to ne ovisi samo o meni i pitanje je hoće li moje ideje naići na plodno tlo, ali svakako mi je želja i cilj na neki način doprinijeti zajednici u kojoj sam odrasla.

(Izvor: Dubrovački dnevnik)