Bivši američki državni tajnik Henry Kissinger napunio je 99 godina 27. svibnja. Britanski The Sunday Times objavio je veliki intervju s njim, koji je vodio povjesničar Niall Ferguson, inače autor knjige o Kissingeru. Bivši američki diplomat hoda sa štapom i govori sporije, ali um mu je oštar kao i uvijek, piše Times.
Kissinger je kao državni tajnik bio omražen zbog uloge u Vijetnamskom ratu, danas njegov nasljednik Antony Blinken ulaže milijarde u ukrajinski rat. Ferguson ne vidi bitnu razliku između ondašnjeg rata u kojem su ginuli mladi Amerikanci i današnjeg rata u kojem Amerika šalje oružje da drugi ginu. Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 23. svibnja Kissinger je poručio da Ukrajina mora Rusiji dati dio teritorija, što je razbjesnilo mnoge. Po njemu, Ukrajina bi se trajno trebala podijeliti prema stanju od prije 24. veljače, kada su dijelovi Donecka i Luhanska bili pod kontrolom proruskih separatista, a Krim je bio dio Rusije, kao što je od 2014.
Kissinger i Ferguson u velikom intervjuu razgovarali su o sukobima u američkom društvu, propalim mogućnostima američke politike zbog afere Watergate i tipovima velikih vođa. Za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Kissinger kaže da nema sumnje da je Zelenski obavio povijesnu misiju. Zelenski je slučajni predsjednik, dolazi iz zajednice koja nikad nije bila predstavljena na toj poziciji, jer je Židov kao i Kissinger. „On je postao slučajan predsjednik zbog frustracije unutarnjom politikom. A onda se suočio s pokušajem Rusije da Ukrajinu vrati u potpuno ovisan i podređen položaj. I okupio je svoju zemlju i svjetsku javnost na povijesni način. To je njegovo veliko postignuće“, ističe Kissinger. Ostaje pitanje može li Zelenski održati svoje liderstvo sklapanjem mira, posebno mira koji podrazumijeva određenu žrtvu, ističe Kissinger.
‘Putin je promišljen’
Henry Kissinger bio je državni tajnik od 1973 do 1977. te savjetnik za nacionalnu sigurnost 1969. – 1975., dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1973.
Na pitanje o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu s kojim se sretao više puta od slučajnog susreta ranih 1990-ih, kada je Putin bio zamjenik gradonačelnika Sankt Peterburga, Kissinger kaže da je mislio da je on promišljeni analitičar. Putinov je problem, kaže Kissinger, to što je on šef zemlje u propadanju i sad je izgubio osjećaj za mjeru. U vrijeme ruske aneksije Krima 2014. Kissinger se u jednom članku izjasnio protiv ideje o ulasku Ukrajine u NATO, predlažući joj umjesto toga neutralni status poput Finske. Još tada je upozorio da nastavak razgovora o ulasku Ukrajine u NATO riskira izbijanje rata. Sada Finska i Švedska ulaze u NATO. Je li NATO postao prevelik?
NATO je bio odličan za suočavanje s agresivnom Rusijom kada je bila glavna prijetnja svjetskom miru, odgovara Kissinger. Sad je NATO izrastao u instituciju koja odražava europsku i američku suradnju na jedinstven način, i važno ga je održavati. „No, važno je prepoznati da će se veliki problemi dogoditi u odnosima Bliskog istoka i Azije prema Europi i Americi. A NATO je institucija čije članice nemaju nužno kompatibilne stavove“, upozorava Kissinger. Članice NATO-a sad su se okupile oko Ukrajine jer je to podsjećalo na stare prijetnje. No pitanje je kako okončati taj rat. „Na kraju se mora naći mjesto za Ukrajinu, i mjesto za Rusiju – ako ne želimo da Rusija postane predstraža Kine u Europi“, ističe dugovječni diplomat.
Novi hladni rat?
Ferguson je podsjetio Kissingera na razgovor koji su vodili krajem 2019. u Pekingu, kad ga je pitao jesmo li već u drugom hladnom ratu, ali s Kinom koja sada igra ulogu Sovjetskog Saveza. Kissinger je odgovorio: „Mi smo u podnožju hladnog rata.“ Godinu dana kasnije rekao je da smo već u „planinskim prijevojima hladnog rata“. Gdje smo sada?
Amerika i Kina, „dvije zemlje sa sposobnošću da dominiraju svijetom“, suparnici su kojima upravljaju nekompatibilne vlasti, u vrijeme kad bi zahvaljujući tehnologiji rat mogao uništiti svijet. U tom smislu, Kissinger odgovara potvrdno na pitanje je li drugi hladni rat potencijalno još opasniji od prvog hladnog rata. Obje velesile sada prvi put imaju usporedive ekonomske resurse, a tehnologije uništenja su još strašnije, posebno s pojavom umjetne inteligencije.
On ne sumnja u to da su Kina i Amerika sada protivnici. „Ne vjerujem da je svjetska dominacija kineski koncept, ali moglo bi se dogoditi da postanu tako moćni. A to nije u našem interesu“, upozorava Kissinger.
„Mi na Zapadu imamo naizgled nespojive zadatke. Potrebne su vam obrambene ustanove sposobne nositi se s modernim izazovima. U isto vrijeme treba vam neka vrsta pozitivnog izraza vašeg društva kako bi ti napori bili u ime nečega, jer se inače neće održati. Drugo, potreban vam je koncept suradnje s drugim društvom, jer sada ne možete izraditi nikakav koncept njihovog uništenja. Dakle, dijalog je neophodan“, poručuje Kissinger. No dijaloga nema, osim izmjene optužbi. Kissinger kaže da ga zbog toga duboko brine kamo idemo. „I druge će zemlje htjeti iskoristiti ovo rivalstvo, a da ne razumiju njegove jedinstvene aspekte“, kaže on. Dakle, ulazimo u vrlo teško razdoblje, prognozira 99-godišnji diplomat.
(Jutarnji list)
Vrlo pametna analiza. Zapad mora da se redefiniše i stvarno stane iza svojih vrednosti. Ne može se održati unilateralni svetski poredak. Postoje kao velesile Kina i Rusija, to je realnost. Kissinger je realista u politici.