субота, јул 27, 2024

Vojvođanski klub izglasao danas novo rukovodstvo

Slične objave

Podeli

NOVI SAD, 21. jula 2021. – Redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu Lazar Lazić izabran je danas za novog predsednika Vojvođanskog kluba na redovnoj izbornoj skupštini te organizacije.

Za članove Predsedništva izabrani su dosadašnji predsednik Milivoj Bešlin, Ana Lalić, Dinko Gruhonjić, Marko Božić, Bojana Vatić, Zdenka Novičić, Vladimir Đurić i Slobodan Sadžakov. Vladimir Đurić je odlukom predsedništva na konstitutivnoj sednici, izabran za izvršnog sekretara kluba.

Skupština je simbolično održana na današnji dan, 31. jula, jer je Vojvodina 1945. godine tada konstituisana kao autonomna pokrajina u okviru Srbije i Jugoslavije, kao plod antifašističke borbe njenih naroda.

Novoizabrani predsednik Lazar Lazić zahvalio je na poverenju i podsetio da Vojvođanski klub postoji već 29 godina te da je od osnivanja ta organizacija bila vođena idejom da je Vojvodina „posebna i specifična prirodna, istorijska i društvena celina“

Lazić je istakao da je proces nastajanja i očuvanja multietničkog nasleđa Vojvodine u nemirnom prostoru ovog dela Evrope, model je opredeljenja da se samo u “negovanju duha tolerancije može opstati i civilizacijski napredovati”.

Prema njegovim rečima, Vojvođanski klub se zalaže za postizanje istorijskog političkog dogovora kojim se na trajnim osnovama garantuje ravnopravni ustavni položaj Vojvodine u decentralizovanoj i regionalizovanoj Srbiji, kao složenoj i modernoj evropskoj državi.

Dosadašnji predsednik Milivoj Bešlin rekao je da je Vojvodina danas, umesto jednog od najrazvijenijih delova srednjerazvijene Jugoslavije, postala nerazvijeni region zaostale Srbije.

„Imamo najgoru putnu infrastrukturu na postjugoslovenskom prostoru, kao i tragičnu devastaciju i ubrzanu depopulaciju čitave Vojvodine, sa izvesnim izuzetkom Novog Sada. Kulturno zaostajanje, propadanje, provincijalizacija i nasilna etnifikacija, odnosno srbizacija Vojvodine, čine se sa željom da se njen identitetski, istorijski i kulturni kontekst prevrednuju, zatru, a ona sama svede na geografski pojam“, ocenio je Bešlin.

„Nema kompromisa oko vraćanja otetog, vojvođanske imovine, izvornih prihoda i zakonodavne inicijative njenog najvišeg predstavničkog tela – skupštine. Nema odustajanja od dobro poznate formule: zakonodavna, izvršna i sudska vlast, naša imovina i pravo da raspolažemo vlastitim prihodima. Najšira autonomija Vojvodine u skladu sa evropskim kriterijumima ostaje trajan pokretač rada i delatnosti Vojvođanskog kluba“, poručio je Bešlin.

Otvorićemo vojvođansko pitanje, ne kao teritorijalno, već kao pitanje demokratskog i društvenog uređenja Srbije“, zaključio je Bešlin.