среда, мај 29, 2024

Slavko Kalezić – upornost, predanost i intuicija

Slične objave

Podeli

Vjekoslav Madunić, dopisnik Foruma iz Zagreba

U Češkoj besedi u Zagrebu na tribini/promociji predstavili smo jednog od vodećih baranjskih vinara Slavka Kalezića. Osebujan čovjek, inženjer elektrotehnike bavio se poslom u struci od kraja osamdesetih pa sve do današnjih dana. Jedna manja vikendica u Baranji (majci vina) sa vinogradom bio je početak interesa za vinarstvo. Taj hobi kroz nekoliko godina je prerastao u ljubav pa i  poslovni interes da se i sam okuša kao proizvođač vina. Kupuje pažljivo odabrano zemljište na Banovoj kosi te 2004. i 05.sadi vinograde. Osim neizostavne graševine tu su pinot sivi, chardonnay, traminac, sauvignon, rajnski rizling, muškat žuti te više crnih sorti od kojih su najznačajnije cabernet sauvignon i pinot crni. Već prva berba 2007. je u Hrvatskom zavodu za vinarstvo i vinogradarstvo ocijenjena izuzetno dobro. Na tržište je izašlo sedam vrhunskih vina od deset po ocjeni Hrvatskoga zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo. Slijedeća 2008. je bila berba sa punim urodom i od tada kreće uspješna priča vinarije koja je i u Hrvatskoj i na međunarodnim natjecanjima do sada skupila preko stotinu zlatnih medalja.

Foto: Vjekoslav Madunić

Već  2010. Kalazić odlučuje da će krenuti putem ekološkog vinarstva, pripreme i dobijanje dozvole su se ostvarili četiri godine kasnije. Priča o vinima i vinarstvu nije jednostavna. Sve više je vinara u Hrvatskoj koji se odlučuju na takvu vrstu obrade zemljišta i zaštitu loza. Primjerice, gotovo svi vinari nadinskoga kraja a bard hrvatskoga vinarstva Ivo Enjingi tako radi desetljećima…Vino proisteklo iz takvoga tretmana je najbolja nagrada potrošačima i vinaru. Vinar kaže da je često intuitivno reagirao, kao i neki drugi iz te branše,  ne znajući pouzdano kakav će biti krajnji rezultat, međutim u njegovom slučaju to su redovito bila pozitivna iskustva.  Nije bila rijetkost da njegova vina u prodaji imaju oko 17% alkohola kao izravni rezultat terroira a traminac iz 2017. kojega smo probali kao predzadnje vino imao je 19.2% ali je zaokruženo na 18.5% alkohola! Grožđe za ovo vino je brano krajem 9. i početkom 10.mjeseca. Zlatne boje kao rezultat maceracije sa ekstremnim alkoholom, ipak skladno zaokruženo i užitno. Inače, traminac iz ranijih berbi bio je šampion Beowine-a 2012., pobjednik u Slovačkoj, šampion našega GAST-a. U jednom od osječkih lokala i sada se prodaju četiri kartona tjedno, što je za tu sortu i sa ovakvim alkoholima velika stvar. Razgovaramo i o etiketama-na Silver liniji to su biljke koje se na čistom prostoru vinograda same zametnu-kamilica, stolisnik, gospina trava U takvom ekološkom vinogradu rastu uz već spomenute trave i gljive. Ili kako kaže vinar graševina u nekim godinama i bijela vina općenito imaju refleksiju neke od voćaka-jabuka, zato smo ih ukomponirali na etiketi.

Probali smo čak osam vina. Nakon početnih sauvignona iz  2021. 12.5% alkohola i Graševine iz iste godine 13% alkohola za koja smo utvrdili da su suha, svježa sa alkoholima i kiselinama  koji su dobro uklopljeni što vina čini pitkim došli smo do robusnog pinota sivog  13.5% iz 2018 godine. Po riječima vinara grožđe je macerirano 12 sati a odležalo je u drvenim bačvama 18 mjeseci što mu je dalo poželjan ekstrakt. Ovoga vina je proizvedeno oko 2500 litara a punjeno je u reprezentativnoj, gotovo šampanjskoj boci. Cijena u maloprodaji 129 kuna i moglo bi se bez oklijevanja reći pravi omjer value for money. Jedan od kolega je ushićeno komentirao: “Ostali smo bez riječi-sjajo!”.   Chardonnay 2018. 13% alkohola je maceriran oko 12 sati, vino ima lijepe kiseline samim time i svježinu, izrazitu aromatiku, slasno za poželjeti čašu više ili više čaša…Inače je chardonnay 2008.prvo vino iz linije Premium i rasprodalo se vrlo brzo. Znamenit je i chardonnay iz 2012.

Foto: Vjekoslav Madunić

Pinot crni 2012  14% alkohola sa likom divlje patke na etiketi sada je u pravoj formi nakon punih 10 godina. Vino je još uvijek svježe, boja mu je tamnija sada a klasična pinotovska je blijedo crvena. Kalazić kaže: “U Baranji (majci vina na mađarskom) crno vino koje nije odležalo barem 3 godine ne može ići u Premium klasu” Ovo vino je u vrlo jakoj konkurenciji dalmatinskih vina bilo pobjednik na smotri u Dubrovniku 2018, a CS je zavrijedio broncu. Između , sa srebrom, je bio Kiriđijin dingač. MPC 100 kuna

Cabernet sauvignon 2017.  13.5% alkohola je bran u dva navrata, prije pune zrelosti i kao prezrelo grožđe. Rezultat je moćni vepar (životinja na etiketi) tamne boje, jakog tijela, osjete se prezrele note…Ni ovo vino nije u padu pet godina mu je tek…MPC 159 kuna. Vrhunac te večernje rapsodije u vinima je bio završni Cabernet sauvignon iz čak 2008. godine! Desertno vino sa nizom aroma suhoga voća. Netko je rekao 14 godina svježe, ne staro kako je uobičajeno reći, vino. Grožđe je brano u studenom a ima 15.5% alkohola. Skladno, zaokruženo, punih tanina traži i dvije a ne samo čašu više!

Nova vinarija na širem području Zmajevca sa najsuvremenijom opremom, dugogodišnji suradnik enolog Samir Nađ i vječna znatiželja Slavka Kalazića su jamci da ćemo i ubuduće iz ovoga dijela Baranje dobijati kvalitetna i vrhunska vina u tri proizvodne linije: Classic, Silver i Premium. Na kraju predstavljanja dugogodišnji enolog u najvećim hrvatskim vinarijama, sommellier, čovjek sa najvišom reputacijom u tom poslu Franjo Francem je rekao: ” Stil vina apsolutno odaje autora- sadržajna, bogata, putrasta njegova vina bih usporedio sa kalifornijskima.Kod nas još uvijek prevladava mišljenje da su slavonska vina tanka a dalmatinska bogata. Međutim, usporedite neko bijelo ili crno Slavkovo vino sa spomenutim dalmatinskima i vidjet ćete da će Kalazićeva nadjačati. Prednost Baranje je tlo. Ista sorta će sačuvati više svježine. Slavonska vina sada imaju jednake uvjete kao Dalmacija. U ovom trenutku su izjednačeni. I završno; Slavkova vina su sofisticirana, nema ekstrema ni gore ni dolje. Koncentrirana su, zadržavaju svježinu nakon više godina pa i desetljeća. Neću reći ništa novo ako konstatiram da je Kalazić jedan od najboljih proizvođača sa tog područja i šire u Hrvatskoj.” Ja ću još dodati da su Rimljani još prije dvije tisuće godina uvidjeli pogodnosti baranjskoga tla i podneblja. Naime, ovdje je jednak broj sunčananih sati kao na jadranskom Hvaru!