уторак, мај 28, 2024

Pupovac: Moramo učiniti sve da se ljudi izmire

Slične objave

Podeli

Piše: Vladimir Jurišić

Na komemoraciji u Glini predsjednik SNV-a Milorad Pupovac kazao je da moramo učiniti sve da se ljudi izmire, kako zbog zločina počinjenih u glinskom kraju, tako i zbog onih počinjenih drugdje, kao i u Drugom svjetskom ratu, odnosno nakon ratnog raspada zajedničke zemlje

rije 81 godinu, između 24. srpnja i 8. kolovoza, mnogi stanovnici Korduna i Banije srpske nacionalnosti, povjerovali su pozivu ustaške vlasti kako će sačuvati živote ako se okupe u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, usred Gline, i pokrste se, odnosno prijeđu na katoličku vjeru. Ne sluteći prevaru i zamku mnogi su dolazeći crkvi nosili i hrvatske barjake. Umjesto obreda pokrštenja zvjerski je ubijeno više od 1000 ljudi, što u crkvi, što izvan nje pa se ovaj zločin svrstava među najveće ustaške tokom Drugog svjetskog rata na ovim prostorima.

Svake godine na godišnjicu krvavog pokolja, na mjestu nekadašnje pravoslavne crkve u kojoj se zločin dogodio, na poziv SNV-a okuplja se stanovništvo ovoga kraja, antifašisti i svi oni kojima je stalo da se nevine žrtve ne zaborave. Komemoracija žrtvama ustaškog terora u petak je započela polaganjem cvijeća na spomenik palim hrvatskim braniteljima i civilima u posljednjem ratu, što je postalo neizostavan čin poštovanja i izražavanja pijeteta svim žrtvama ljudskog bezumlja.

Čitav smisao održavanja komemoracije za glinske žrtve, u par rečenica sažeo je Milorad Pupovac, objasnivši kako smo ovdje zato da bismo se sjećali a ne zloupotrebljavali te zato da bismo osvijestili počinjene zločine i ideje koje su do njih dovele.

– Istovremeno, nastavio je Pupovac, moramo učiniti sve da se ljudi izmire, kako zbog zločina počinjenih ovdje, tako i zbog zločina počinjenih drugdje. Kako onih u Drugom svjetskom ratu, tako i onih nakon ratnog raspada zajedničke zemlje. Ne mogu da ne spomenem kadeta Austrougarske vojske, Josipa Runjanina, koji je davno, nedaleko od ovog mjesta, u Glini, na tekst pjesnika Antuna Mihanovića, praizveo prvu verziju onoga što je danas naša narodna i državna himna, “Lijepa naša domovino”. Josip Runjanin, ilirac, postao je jedan od simbola vremena jedinstva Hrvata i Srba na južnoslavenskom prostoru, za zajedničku, ali i posebnu slobodu – podsjetio je Milorad Pupovac.

Istaknuo je dalje kako 1991. nismo imali dovoljno mudrosti ni pameti da svoje razlike i naslijeđe razriješimo mirnim putem, a pretvaranju tih razlika u ratni sukob poslužio je i zločin u glinskoj crkvi.

– Isto tako, pretvaranju tih razlika u rat devedesetih na ovim prostorima poslužio je i križni put. Zločin u Glini poslužio je onima koji su smatrali da Srbe treba povesti u rat za njihove ciljeve, a stradanja i zločini na križnom putu poslužili su da bi se mržnja širila iz redova hrvatskog naroda. I s jedne i druge strane zaboravljene su moralne vrijednosti. Do danas pojedini zločini još nisu priznati, pa ima i onih koji ne priznaju zločin u ovoj crkvi. Mi priznanje razumijemo na jednostavan način. Priznanje kao osudu ideje da se zločin čini i priznanje kao distanciranje od takvih ideja i takvih djela. – istakao je Pupovac.

Posebni izaslanik predsjednika Republike Srbije za pitanja nestalih za Hrvatsku, Veran Matić, ni ove godine nije propustio odavanje počasti nevinim žrtvama u Glini:

– Vrlo je važan proces održavanja zajedničkih komemoracija koji je započeo prije nekoliko godina, ali sve mi se čini da ponovo polako pada u zaborav. Opet se izvlači iz prašine stara retorika što me prilično uznemirava i čini nesretnim. Posebno stoga što se javljaju i jačaju nova povređivanja pa smo sve dalje od rješavanja pitanja nestalih lica. Kao da obje strane odbijaju pronaći i prihvatiti model za pronalaženje nestalih. U svemu tome teško mi je pronaći pozitivne primjere, ali ipak navest ću jedan koji je, barem malo, probudio nadu. Kada je Splićanin Matej Periš nestao u Beogradu, četiri mjeseca su građani čitave Srbije, Beograda, Splita i Hrvatske sa strepnjom očekivali povoljne vijesti. Matejev otac u izuzetnom je dostojanstvu, svakoga dana, držao lekcije o poštovanju drugih, pa iako je sve završeno tragično i tužno, događaj je zbližio mnoge, a i Beograd i Split bili su zavijeni tugom – rekao je Veran Matić.

– Duže od 10 godina bez uspjeha na ovom mjestu tražimo povrat Spomen doma. Kako je ove godine bilo nekih koraka, kao što je prikazivanje serije o NDH na HTV-u i da je u Zagrebu otkriven spomenik žrtvama holokausta, to doživljavamo kao važne korake protiv revizionizma u kojem živimo već 30 godina. Vrijeme je za razvijanja kulture sjećanja na sve žrtve. Ovdje je, pred nekadašnjim Spomen domom, stajala ploča koja je uklonjena. Vjerujem da će se ploča opet postaviti i da će se zgrada opet nazvati Spomen domom, u spomen na hram koji je ovdje srušen i sve dječake i muškarce koji su ovdje stradali – rekla je Vesna Teršelič iz Documente.

Uz brojne goste i još brojnije građane Gline i okolice, posebnu notu ovogodišnjoj komemoraciji dali su članovi muškog pjevačkog zbora iz Beograda.

(novosti.hr)