Dejan Kožul
Knjiga i izložba fotografija „Moja Bosna“ Miloša Cvetkovića Cveleta, predstavljene u srijedu u Beogradu, potresna su priča o njegovom svjedočanstvu ratu u Bosni i Hercegovini čime je, kako je rekao Darko Cvijetić, dao vid nezaboravu, jer rat se ne može preživjeti netaknut
„Jer pogled je ledio slike da bi pamtio! Takve su fotografije, takav je pogled zaledio Miloš Cvetković, dajući vidu nezaborav, i to tolike jačine da svaki osvrt na njih jest aktivacija mojeg duboko skrivanog PTSP-a. Rat se ne može preživjeti netaknut, rat je uzidan u oči nove generacije (mojeg djeteta) i precizan je slikopis Cvetkovićevog tkanja po viđenom. Nema nekažnjeno viđenih užasa, nema zaborava za jednom pogledani jad i bijedu ljudsku.“
Ovim riječima je Darko Cvijetić, autor romana Schindlerov lift, Što na podu spavaš… opisao radove Miloša Cvetkovića naziva “Moja Bosna”, koji se od 5. do 11. jula mogu vidjeti u galeriji NGO HUB, Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu. Pored izložbe, promovisana je i istoimena knjiga u izdanju Foruma ZFD.
U njihovom objašnjenju stoji: „Knjiga i izložba ‘Moja Bosna’, autora Miloša Cvetkovića Cveleta je priča o ratu u Bosni i Hercegovini, tj. onim njegovim dijelovima koje je Miloš Cvetković svojim fotografskim hodočašćima uspio obuhvatiti. Njegove fotografije pokrivaju razdoblje od 1992. do 1995. godine i to prije svega istočnu, zapadnu i centralnu Bosnu, ali u knjizi se nalazi i nekoliko fotografija iz Crne Gore i Hrvatske, gdje je dio ljudi iz BiH završio kao izbjeglice, kao i Srbije, gdje su završili kao zarobljenici.“
– Izložba i knjiga su, na neki način kruna, završetak ili drugi korak u saradnji Foruma ZFD i Miloša Cvetkovića – rekao je Slaven Rašković, urednik izložbe, na njenom otvaranju te dodao:
– Knjiga „Moja Bosna“ je treća knjiga u ediciji “Knjige ožiljaka” gdje smo zamislili preko fotografije se baviti nekim od najvažnijih događaja i mjesta stradanja iz naše novije prošlosti.
Prva knjiga je bila „Život u limbu“ Igora Čoke, koja je bavila Kninom, druga je bila Cvetkovićeva knjiga o Vukovaru „Sloboda do temelja“, a nakon treće plan je da se zaključi ova edicija fotografijama sa Kosova, čije autorstvo potpisuje Imre Szabo.
Rašković je naveo da su u svim zemljama bivše Jugoslavije narativi pogrešni, te da se njima manipuliše, kao i da nema dubinskog suočavanja sa onim što se dogodilo. Naveo je da edicija „Knjige ožiljaka“ pokušava obraditi neke od ključnih tema naše prošlosti.
U samom opisu izložbe i knjige stoji: „Ovo nije sveobuhvatna priča o ratu u Bosni, već pogled jednog ratnog fotografa koji je imao pristup samo jednoj strani u ratu.“
Ta strana je bila srpska, pa tako Cvetković bilježi prizore iz logora za pripadnike drugih naroda, ali i stradanja srpskog naroda u BiH.
Rašković stoga ističe da je posebna vrijednost „Moje Bosne“ to što se kroz Cvetkovićeve fotografije mogu vidjeti lokacije i događaji koji su nepoznati kako u BiH, tako i Jugoslaviji.
– Vidimo malo više fotografija iz sela mjesta Skelani, fotografije iz psihijatrije Jakeš u kojoj su se bolesnici našli na prvoj liniji ratovanja ostavljeni od svih… Cijeli niz događaja i priča koji su potpuno nepoznati, a koje smo mi htjeli prezentirati javnosti kako bi proširili pogled i razjasnili da rat u Bosni, gdje je bio najbrutalniji, nije samo Sarajevo ili Srebrenica, nego da postoji puno stvari o kojima treba govoriti – objasnio je Rašković i naglasio da je za srpsko društvo jako važno da se govori o svemu što se dogodilo u BiH, posebno u Sarajevu i Srebrenici.
Izložba će bit otvorena do 11. jula, još jedne godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici, ali ostaje knjiga fotografija kao jednog od mogućih načina kako na kreativan način obrađivati teme iz prošlosti, naglasio je Rašković i podsjetio da se danas u Ukrajini dešavaju slične stvari kao „nama“ prije 30 godina.
– Pokušavamo pronaći nove, kreativne načine kako obrađivati neke od događaja uvijek imajući na umu i pitanje za koje se nadam da će knjiga pokrenuti: šta mi kao društva možemo ponuditi i drugim društvima koje imaju probleme i ratove i koje pouke se mogu izvući od nas – upitao je Rašković.
Portal Novosti
