Vjekoslav Madunic
Na promociji pod nazivom “ Vrijeme je ZA…“ predstavila nam se vinarija Antona Katunara iz Vrbnika na Krku a na predstavljanju je bio Toni. Malo povijesti; u Katunara se generacijama unatrag uzgajala vinova loza uglavnom u Vrbničkom polju, postoje stare vinske karte između dva rata koje to potvrđuju.
Katunari su devedesetih godina odlučili objediniti kupnjom i zakupom u Bašćanskoj dragi čak 800 parcela na kojima danas uzgajaju žlahtinu (zajedno sa 3 hektara u vrbničkom polju 150 000 trsova), oko 22 tisuće plavca maloga, 16000 trsova sansigota i oko 4000 loza debejana i manje količine još nekih sorti. Položaj Šupele u neposrednoj blizini znamenite crkvice Sv.Lucije na visini od oko 150 metara pokazao se odličnim odabirom obitelji Katunar.
Na krševitom terenu u neposrednoj blizini mora to znači i dvostruku insolaciju koja zajedno sa terroirom daje ozbiljna dovoljno alkoholna i snažna vina. Bilo je sumnji kada su počeli saditi plavac mali da će to biti neuspješan eksperiment, međutim rezultati koji se potvrđuju iz godine u godinu dali su im za pravo. Njihov plavac mali 2017. je na Decanteru 2020. osvojio veliko priznanje sa čak 93 boda. Ovo vino se odlikuje, uz sve atribute te naše poznate crne sorte, posebnom elegancijom. Ipak, i količinski i kvalitetom prvo vino kuće je žlahtina. I ovdje se odabir za sadnju u Dragi pokazao odličnim. Žlahtina dobivena sa tih položaja je po svim parametrima bolje i ozbiljnije vino nego li od iste sorte u Vrbničkom polju. Po riječima vinara najveći potrošaći koji dolaze na otok,turisti su zadovoljni tako da im je osiguran plasman već na kućnom pragu i restoranima Kvarnera.
Na kušanju smo probali osam vina: Žlahtina Sv.Lucija 2022., Žlahtina Sv.Lucija 2020., Žlahtina Festivum 2018., Žlahtina amfora 2019., Sansigot 2020., Kurykta Riserva 2019. (cuvee sansigota i debejana), Plavac mali 2018. te Prošek desertno vino iz 2017. Ovdje ću, prvenstveno zbog prostora spomenuti četiri etikete.
Žlahtina 2022 sa 13.5% alkohola i 5g/L kiseline je još mlado vino sa vrlo prepoznatljivim karakteristikama sorte. Bistra, svježa sa finim voćnim aromama i ugodnim gorkim okusom na kraju nastala u toploj godini, kiša je pala tek u kolovozu pred berbu. Sa 13.5 % je snažno puno vino ali se relativno visoki alkohol ne osjeti. Ovdje je spomenuto da bi se vina u Dragi mogla uzgajati na ekološki način s obzirom da tlo nije bilo kontaminirano pesticidima i drugom kemikalijom. Katunar je potvrdio da se oni već sada tako odnose prema vinogradima i zapravo preostaje da se službeno prijave u kontrolu postojećih službi. Više puta je naglašeno da u proizvodnji i konačnom pakiranju upotrebljavaju minimalne količine sumpora.
Žlahtina Festivum 2018 14% alkohola i 5.0 kiseline nastala je trotjednom maceracijo u otvorenoj posudi. Ovo vino je po riječima vinara svojevrsni povratak u prošlost onako kako se radilo stoljećima unatrag. Stavljane su bobice bez peteljke, prati se CO2, i kada se kožica spusti na dno maceriranje prestaje. Nakon toga išlo je u drvenu bačvu bez sumpora.Ovo vino ima visoki alkohol, isto tako i ekstrakt, jantarne je boje, miris ugodan začinske note a osjete se i korice arancina. U ustima se osjeti usklađena taničnost i gorkost u after taste-u. Proizvedu ga oko 2000 butelja a MPC je 20 eura.
Sansigot 2020 13.5% alkohola i 4.9 g/L kiselina je najpoznatiji crni sortiment Krka porijeklom sa pijesaka Suska. Introduciran je prije nepuna dva desetljeća na Krk. Vino je bistro, voćno-crno bobičasto i šumsko voće, rubin crvene boje. Tanini su i ovdje dobro usklađeni a lagano je gorko u after taste-u. Ne osjeti se drvo mada je bilo godinu dana u bačvi. Katunar: „bobice ove sorte su male ,crne daju intezivne boje, pred branje listovi dobiju jaku crvenu boju.“ Grožđe je brano krajem kolovoza a vino je rađeno za kraće odležavanje jer ga je malo i traženo je na tržištu. MPC je 13 eura
Plavac mali 14% alkohola, kiselina 4.5g/L posađen je 2009. i možemo reći da promjena klime sve toplije godine idu na ruku ovoj najsjevernije zasađenoj sorti. Vino je skroz bistro, elegantno, svježe u okusu osjeti se ukuhana đemasta šljiva. Vino je u slavonskom hrastu bilo, bez velikog utjecaja drva, godinu dana. Alkohol je također i kod ovog vina fino integriran. U raspravi da li ovaj plavac ili oni sa Pelješca konstatirano je da se podneblja u ljetnim temperaturama podudaraju u dnevnoj ali je po noći na Krku hladnije za 10-15 stupnjeva što ovom vinu daje prednost (elegancija) a ne čini nedostatak. Kraće rečeno dobro je da postoje i sjeverni i južni plavac svaki sa svojim prednostima.
Završno – Toni Katunar, inače od ove godine novi predsjednik udruge Vina Kvarnera-sa srećom…, sa obitelji radi vrlo pristojna vina čak i pjenušac Porin (charmat metodom) te su na dobrom putu da zauzmu vodeće mjesto na Krku pa i cijelom Kvarneru.
