Gradimir Gojer, pozorišni velemajstor ne prestaje da zbunjuje i svoje najbolje poznavaoce, jer teško je naći sličnog ravnog mu kulturnog i spisateljskog stvaraoca koji i dalje stvara mnogo i kvalitetno.
Nakon nedavne vredne knjige Zora na Rondou (Hayat, Sarajevo, 2024) u kojoj je Gojer sabrao svoje kolumne „oproštajnog karaktera i zato joj niti obim nije mali“, čitalačku publiku, koja je zbog poslednjih tridesetak i nešto godina izdeljena prema zamislima rušioca bivše nam zajedničke domovine ograničena samo na bosanskohercegovački prostor, počastio je sa tri knjige PREKO PLOTA I (Izazovi književnosti), PREKO PLOTA II (Pirovo kazališta) i PREKO PLOTA III (Skice).
„Gojerovi eseji, članci, prikazi knjiga, odišu ponajčešće dobronamernošću i iskazivanje reči o pojedinom delu ili teatarskog ostvarenja, pisani su izbirljivim jezikom sa valerima njegove načitanosti i neprikrivene i čitaocu jasne pozicije da se radi o znalcu svetske literature, renesansnom znatiželjniku i emiteru svojih stavova o umetnosti. Nema u njegovim esejima lutanja, on analizira i gađa ‘u sridu'“, zapisao je na koricama Izazova književnosti Pero Zubac.
Almir Bašović u Pirovima kazališta navodi da Gojer „ne pristaje na nekritičko prihvatanje moda koje nam dolaze sa zapada. Ova knjiga svjedoči o tome. Autor zna da ‘pogled preko plota’ podrazumijeva čvrstu poziciju koja garantira jedino vlastita avlija. Jedino tako se stvarno može bito onaj ko ozbiljno ‘gleda’, onaj ko ozbiljno razumije porijeklo riječi teatar (theatron je grčka riječ kojom se označavalo mjesto za gledanje).
Gojerove Skice preporučio je dr Ibrahim Kajan. On je uveren „da je riječ o jednako rijetkoj knjizi, od najiskrenije i nejemotivnije pisanih, s tekstovima odanosti i zaljubljenosti u ono što opisuje i u što duboko vjeruje. Ova me knjiga podsjeća na davno pročitanu misao da ni najpametnije istraživačke studije ne vrijede puno, ako u njima nema ljudskog srca“.
Za ovu priliku evo jedne skice. Ispod naslova JEMCI DEJTONA GDJE STE? je reakcija na jednu izjavu Milorada Dodika. „Povodom izjava Milorada Dodika u Istočnom Sarajevu 4. 10. 2018. u kojima je veličao djelo ratnog zločinca Radovana Karadžića logično bi bilo da djeluju Tužiteljstvo i Centralna izborna komisija. Kako poučen odsadašnjim iskustvima u to nisam ubijeđen izražavam svoj duboki stid što živim u državi totalnog bezakonja i anticivilizacijske klime. Istovremeno apeliram na sve odgovorne institucije BiH da hitno reagiraju!
Dodik je jučer trebao biti uhapšen, a ako poslije slavljenja ratnog zločinca ostane kandidat za člana Predsjedništva BiH, biće to znak da građani nemaju oslonac ni u organu zaduženom za provedbu njihopve izborne volje.
Sve ovo govorimšta se sprema na predstojećim izborima.
Gnušan se opće fašizacije prostora naše domovine i pozivam SAD i druge jamce Dejtona, a prije svega Visokog predstavnika, da reagiraju!“
D. B.
