недеља, јун 16, 2024

Beograd među najzagađenijim gradovima na svijetu

Slične objave

Podeli

Petar Stošić

BEOGRAD je u četvrtak ujutro bio grad s najzagađenijim zrakom na svijetu, prema podacima sa specijalizirane švicarske stranice IQAir.

Jučerašnja mjerenja kakvoće zraka držala su Beograd do podneva na vrhu liste s najvećom koncentracijom PM 2.5 čestica, većom i do 12.5 puta od normalnih vrijednosti. Beograd je tako, pisali su srpski mediji poput N1, po zagađenosti cijelo jutro bio ispred Delhija, Pekinga, Mumbaija, Wuhana i drugih indijskih i kineskih velegradova koji su inače redovito u vrhu ove liste.

Stranica svjetske gradove rangira po indeksu AQI (Indeks kvalitete zraka) u realnom vremenu, što znači da se poredak gradova mijenja relativno brzo. AQI je u Beogradu jučer, kad se nalazio na prvom mjestu, iznosio visokih 187, što se računa po prosječnoj razini štetnih lebdećih čestica, u ovom slučaju PM 2.5, i plinova kao što su dušikov monoksid, dušikov dioksid, sumporov dioksid, ugljikov monoksid, ozon i drugi.

Beograd jučer prvi po zagađenju, Zagreb danas treći

Zanimljivo je, međutim, da se na vrhu liste IQAira danas u jednom trenutku umjesto Beograda našlo Sarajevo (AQI 174), a da se Zagreb u međuvremenu popeo na visoko treće mjesto (AQI 169) – odmah iza Pekinga – da bi nakon toga pao na četvrto, pa peto mjesto.

Koncentracija PM 2.5 (manjih od 2.5 mikrometara) čestica danas je u Zagrebu 7.5 puta veća od normalne vrijednosti prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, zbog čega je kvaliteta zraka označena kao “nezdrava”, a IQAir preporučuje Zagrepčanima koji se žele zaštititi da nose masku vani, zatvaraju prozore, uključe pročišćivač zraka ako ga imaju i izbjegavaju rekreaciju vani.

U Sarajevu je trenutna koncentracija PM 2.5 čestica 11.3 puta veća od preporučene, dok se u Beogradu u međuvremenu spustila na “samo” 2 puta veću od preporučene, s onečišćenjem zraka označenim kao “umjereno”.

Čestice čija se koncentracija mjeri u suštini su mješavina prašine, čađe, kiseline i dima, uz teške metale poput olova, kadmija, nikla i arsena, a nastaju kao posljedica kombiniranog utjecaja grijanja, prometa i industrije.

Naravno, nije to prvi put. Dapače, Zagreb se, kao i drugi balkanski i istočnoeuropski gradovi, probija u vrh ove crne liste gotovo jednako često kao oni iz istočne i jugoistočne Azije.

Zagreb, Beograd i Sarajevo i inače često u vrhu liste zagađenja

Tako se Zagreb u ožujku ove godine našao na samom vrhu liste, dok je Beograd bio iza njega na drugom mjestu. U veljači je pak Zagreb bio na drugom mjestu po zagađenju zraka, iza Pekinga. U prosincu prošle godine našao se na petom mjestu, dok je Beograd tada bio na osmom. A Sarajevo je u siječnju bilo prvo, dok je Beograd bio na petom mjestu.

Prema podacima srpske Agencije za zaštitu okoliša i stranice Beoeko, zrak je trenutno u kategoriji “zagađen” i “nezdrav” na skoro svim mjernim punktovima u Beogradu, a visoku razinu zagađenosti imaju u Srbiji još i Valjevo, Užice, Novi Pazar, Pančevo i Pirot, a u kategoriji “veoma zagađen” je Smederevo, gdje se nalazi čeličana kojom upravlja kineska tvrtka HBIS.

Kategorija “zagađen zrak” upozorenje je da se zdravstvene tegobe mogu javiti u cijeloj populaciji, a ozbiljnije tegobe kod starijih, djece i osoba s bolestima srca i pluća, upozorenje je objavljeno na službenoj stranici Agencije.

Ulice Beograda tako su ovih dana prekrivene gustim smogom od kojeg pješaci i vozači jedva vide ispred sebe. Srpski portal Nova.rs objavio je u četvrtak fotografije koje opisuje kao “prizore kao sa snimanja nekog apokaliptičnog filma”.

Istok Pavlović: Glavni faktor zagađenja su ljudi po kućama koji lože najjeftinije moguće energente

Kako je Nova.rs pisala još prošlog tjedna, masovno zagađenje zraka počelo je u Beogradu, kao i svake godine (i kao i u drugim gradovima u Srbiji i regiji), početkom sezone grijanja. Srpski stručnjaci i ekološki aktivisti upozoravaju da je najveći problem Beograda i dalje velik boj individualnih ložišta, kao i to što oko 20% elektrana još uvijek nije prešlo na prirodni plin, već koristi mnogo prljavije energente, poput ugljena.

Srpski marketinški konzultant Istok Pavlović, međutim, u Facebook objavi na ovu temu ističe da je glavni uzrok zagađenja zraka grijanje na razini kućanstva, odnosno već spomenuta individualna ložišta, za koja koriste najjeftinije i zdravstveno i ekološki najštetnije energente – pa čak i otpadno automobilsko ulje.

“Moja prijateljica se seli iz Srbije zbog zagađenja. Nije se godinama odselila zbog svih drugih problema koje ima ova država, voli Srbiju, voli naše ljude, ali ovo ne može više tolerirati. Ide u EU gdje ne žive divljaci koji se griju na traktorske gume i loš lignit, tamo gdje ljudi dišu lijep zrak cijele zime.”

“Poučen njenim primjerom, po prvi put razmišljam da odem iz Srbije, iz istog razloga. Jer ovo sa zagađenjem se neće skoro riješiti. Glavni faktor zagađenja su ljudi po kućama koji lože najjeftinije moguće energente da bi se zimi ogrijali, porodice koje gledaju kako da se skrpe i preguraju zimu za male pare. Jeste, nažalost, to treba netko javno kazati, siromaštvo je glavni faktor zagađenja, zna se već dugo, sva istraživanja ukazuju na to.”

“Odete na Kupujem-Prodajem, auto servisi prodaju bačve s otpadnim uljem iz automobila, jer to kupuju ljudi koji se hoće grijati najjeftinije moguće. Prodaje se na crno onaj najgori i najjeftiniji lignit koji treba biti zabranjen. U međuvremenu, Engleska potpuno zabranjuje ljudima da lože po kućama ugljen i drva do 2023. godine, jer su izmjerili da je to najveći faktor u zagađenju.”

“Država ovdje sigurno neće donijeti neki zakon da se zabrani loš ogrjev, jer onda bi sirotinja poludjela što moraju plaćati grijanje bar 3x više, a to znači da gube ogroman broj glasova. Eto, to je tužna istina o zagađenju. Odete u bilo koji grad u Srbiji, ili odete na periferiju Beograda gdje su kuće, popnete se na neko uzvišenje u sumrak i vidjet ćete svojim očima, hiljade i hiljade dimnjaka iz kuća koji kuljaju 0-24, i to sve ide u jedan zajednički oblak koji pada na grad, svake zime. Onaj miris čađe koji se udahne je kumulativni efekt svih tih dimnjaka i to vam je to, nažalost. Natjerati sve te ljude da se griju na nešto što je pet puta skuplje je u ovoj državi nemoguća misija”, konstatirao je Pavlović i uz objavu priložio screenshot jednog oglasa u kojem se otvoreno prodaje “staro rabljeno ulje za grijanje”.

Prema procjeni koju je lani naveo Ognjan Pantić iz organizacije civilnog društva “Koalicija 27”, koja se bavi zaštitom okoliša, za.srpski N1, preko milijun srpskih kućanstava grije se na individualna ložišta.

Preko milijun domaćinstava u Srbiji grije se na drva i ugljen

“Milijun domaćinstava u Srbiji koristi drva, dosta koristi i ugljen, uglavnom je riječ o, nažalost, neefikasnim pećima koje ne sagorijevaju drvo do kraja i ne akumuliraju toplinu dovoljno. Tako da ono što je izlaz iz situacije dugoročno, jest pomoć građanima da nadiđu tu situaciju u kojoj se nalaze kroz širenje mreže sistema daljinskog grijanja koje se bazira na gasu”, rekao je tada Pantić.

Stanari srpskog naselja Zvezdara tada su se požalili da ne mogu disati od onoga čime se griju njihovi susjedi.

“Imamo dvoje susjeda koji nas već godinama guše. Koriste ugljen. Ugljen koji je kancerogen, koji štipa za oči, koji je pun sumpora, lože i gume i raznorazne druge stvari ubacuju, to je smrad da se ne može opisati. Već živimo u zagađenom gradu, koji je veoma zagađen, i kad se doda taj ugljen-monoksid, to je katastrofa”, rekao Borivoje Plećević za N1.

A srpski pulmolog, dr. Dejan Žujović u razgovoru za Novu.rs upozorava da su posljedice zagađenja po zdravlje vrlo ozbiljne, pa i smrtonosne: “S jedne strane, zbog ogromnog zagađenja su moguće kratkoročne posljedice po zdravlje. Tu je bronhitis, kao i pogoršanje kroničnih bolesti pluća, poput astme. Međutim, osim toga, moguća je veća pojava infarkta i moždanog udara u tim danima većeg zagađenja. Tada i ljudi otprilike 30 posto češće završavaju u koronarnim jedinicama u bolnicama.”

Pulmolog Dejan Žujović: Svaki deseti karcinom pluća kod nas je od posljedica zagađenja

“Tu je svakako i veći broj karcinoma pluća, po kojem inače prednjačimo u Europi. A otprilike svaki deseti karcinom pluća kod nas je od posljedica zagađenja. Također, svako osmo dijete koje oboli od astme oboljelo je zbog nezdravog zraka”, napominje Žujović.

“Sitne čestice ulaze u pluća i povećavaju upalne procese koji se prelijevaju u krvožilni sustav i povećavaju sistematsku inflamaciju (upalu). Većina ljudi ne umre zbog problema s plućima, nego zbog infarkta miokarda ili zbog moždanog udara”, objašnjava ovaj pulmolog i dodaje da u Srbiji čak 60 posto ljudi umire od kardiovaskularnih problema.

Inače, znanstvenici s njemačkog instituta Max Planck lani su u radu objavljenom u časopisu Cardiovascular Research zaključili da je zagađenje zraka izazvano  izgaranjem nafte, plina i ugljena svojevrsna pandemija koja skraćuje život gotovo tri godine i izaziva 8.8 milijuna prijevremenih smrti godišnje, objavili su znanstvenici.

“Zagađenje zraka veći je javnozdravstveni rizik od pušenja”, naveo je voditelj tog istraživanja Jos Lelieveld za AFP. Srčane bolesti i moždani udari odgovorni su za gotovo polovicu tih smrti, a plućne bolesti i druge nezarazne bolesti poput dijabetesa i povišenog krvnog tlaka odnose se na veći dio ostatka tih smrti, pri čemu na rak pluća otpada samo 6% smrti.

(Index.hr)