Dolazimo do pat pozicije u kojoj su se trenutno našli studenti. Ispada da demokraciju mogu izboriti jedino nedemokratskim metodama. Koje su to metode, možda saznamo već 15. marta.
Piše: Hrvoje Klasić
Ožujak, odnosno mart, ispostavit će se kao jedan od najfatalnijih mjeseci u povijesti starog Rima. Na Martovske ide (15. 3.) 44. godine pr. Kr. ubijen je vojskovođa i državnik Gaj Julije Cezar, a njegova smrt označila je definitivan kraj republikanskog uređenja rimske države i početak stvaranja carstva. I dok će Martovske ide dva i pol tisućljeća kasnije u Rimu vjerojatno biti dan kao i svaki drugi, u glavnom gradu Srbije moglo bi biti vrlo burno. Naime, upravo 15. marta 2025. u Beogradu se očekuje najveće protestno okupljanje svih onih koji su nezadovoljni načinom na koji Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka vode zemlju. Trebao bi to biti vrhunac studentskog pokreta koji, uz masovnu podršku ostatka javnosti, mjesecima manifestira različite oblike građanske neposlušnosti.
Mjesec mart sigurno je jedan od najfatalnijih u novijoj srpskoj povijesti. U Beogradu su 9. marta 1991. održani prvi masovni protesti protiv režima Slobodana Miloševića, u kojima će također važnu ulogu igrati studenti. Točno deset godina kasnije, krajem marta 2001., počelo je hapšenje Miloševića i njegovo izručenje Međunarodnom sudu u Haagu, u kojem će pet godina kasnije, 11. marta 2006., i umrijeti. Iako sudsku presudu za odgovornost u pokretanju i vođenju ratova na području Hrvatske te BiH nije dočekao, kaznu za zločine nad albanskim stanovništvom na Kosovu uz Miloševića su osjetili i mnogi građani Srbije u vidu bombardiranja od strane NATO avijacije, a koje je počelo također u martu (1999.). Još jedan srpski šef države preminuo je u martu. Nažalost, ne od posljedica srčanog infarkta nego od snajperskog metka. Riječ je o premijeru Zoranu Đinđiću, koji je poginuo kao žrtva atentata organiziranog od strane pripadnika Jedinice za specijalne operacije, tzv. Crvenih beretki, i pripadnika Zemunskoga kriminalnoga klana.
U kakvoj atmosferi Beograd i Srbija dočekuju Martovske ide 2025. godine? Kao i 1990-ih, svu vlast u svojim rukama ima jedan čovjek. Aleksandar Vučić, najprije kao premijer a zatim kao predsjednik, vlada čvrstom rukom državom više od desetljeća. U tom periodu uspio je Srbiju zacementirati na europskom začelju kad su u pitanju razina demokracije, medijske slobode i funkcioniranje institucija pravne države, a na vrhu kad su u pitanju nepotizam i korumpiranost političkih elita. Iako je u proteklih desetak godina bilo više protesta nezadovoljnih građana, ovaj koji trenutno traje pokazuje da ima najveći potencijal ugroziti Vučićev režim.
Međutim, činjenica što su predvodnici bunta ovaj put mladi ljudi, a ne pripadnici političke opozicije, istodobno je prilika i problem. Jer u svakom demokratskom društvu vlast se ne osvaja na ulici nego na izborima, a političke odluke od državnog značaja ne donose masovni skupovi građana nego demokratski izabrana predstavnička tijela. Nažalost, studenti i građani koji im pružaju podršku svjesni su da s Vučićem na čelu države slobodnih i pravednih izbora ne može biti. Osim toga, čak ni najpravedniji izbori nisu garancija da bi aktualna opozicija dobila dovoljno mandata da preuzme vlast.
I tako dolazimo do pat pozicije u kojoj su se trenutno našli studenti. Ispada da demokraciju mogu izboriti jedino nedemokratskim metodama. Koje su to metode, možda saznamo već 15. marta.
Naravno, u cijeloj priči nikako ne treba zanemariti vještine političkog preživljavanja Aleksandra Vučića. Iako vidno uzdrman, on još ne pokazuje niti najmanju želju da odstupi s vlasti. Naprotiv, posljednji postupci pod njegovom redateljskom palicom – inzistiranje u medijskim nastupima na nasilnim scenarijima koje studenti “blokaderi” pripremaju, angažman prorežimskih studenata koji također protestiraju (“zato što žele učiti”) ili okupljanje bivših pripadnika Crvenih beretki i vojnih veterana koji Beogradom paradiraju u uniformama – jasno upućuju na to da se predsjednik Srbije ne priprema za smirivanje nego za zaoštravanje situacije.
Hoće li Martovske ide 2025. odrediti daljnju sudbinu Srbije? Hoće li označiti početak oslobađanja od autokratskog i nedemokratskog režima ili daljnji društveni i moralni sunovrat? Bilo kako bilo, čak i ako uslijedi prvi scenarij, pred Srbijom i Srbima je dug put do konačnog cilja. Zato je na put koji donosi pozitivne promjene uvijek bolje krenuti prije nego kasnije.
24sata.hr
