Vjekoslav Madunić
Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva ovdje seže sve do kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio nono Milenko, devedesetih je nastavio otac Nevio a sada zajednički rade otac i sin Paolo koji je završio Visoku školu u Poreču magistar vinarstva/enolog. Danas on kreira vina uz oca i enologinju Tinu Lovin Mrak zagrebačku studenticu. Agapito je mala vinarija sa godišnjom proizvodnjom od 7-10000 litara vina na 2.7 hektara (ne dokupljuju grožđe), na područjima sa visinskom razlikom od 40 do 380 metara. Ove godine započeli su sa sadnjom 0.5 ha malvazije a dogodine je u planu 0.5 ha borgonje. Crne sorte borgonja i teran su na predjelu Vrh (iznad 300 m.n.visine), Duranija i ostale manje sorte muškat žuti i trbljan na Medeji (213 metara) a najveći dio malvazije i Hrvatice je na području sv.Petra (oko 235 m.n.visine). Bijelo i crno grožđe su u omjeru 50:50 a od sorti osim do sada spomenutih imaju još manju količinu crnog likanta. U proizvodnji bijela vina prolaze crio maceraciju (na 4-6 stupnjeva) i malvaziju rade na tradicionalan način. Crna vina odležavaju pune tri godine u drvenim bačvama-borgonja u američkom hrastu a teran u slavonskom i francuskom. Za sada plasman je, osim na kućnom pragu, najviše u Italiju i Sloveniju.
Na predstavljanju u prepunoj radionici „Vrijeme je ZA…“ 10.ožujka u Češkom domu u Zagrebu kušali smo osam vina. Početak je pripao pjenušcima koji će vrlo brzo na tržište. Bijeli od sorte duranija i rose od hrvatice. Duranija pjenušac je nastao miješanjem berbi iz tri godišta non vintage (21., 22. i 2023.). Odležavali su na kvascima 2.5-3 godine. Vino je zlatnožute, žive boje, herbalnih nota, intezivnog mirisa na nosu osjeti se pečena korica kruha, kvasac. Izražene su kiseline a alkohol usklađen. Grožđe je relativno kasno brano sredinom rujna. Vino je užitno ali nedostaje perla. Ovo je prvi pokušaj vinarije sa pjenušcem, napravljeno samo 300 butelja, ali bi već u drugom pokušaju to sigurno moglo biti bolje i zanimljivo tržištu jer samo Agapito ima količine koje bi u budućnosti mogle pokriti interes u Istri i Italiji. Ista zaključak je i oko drugog pjenušca croatine (hrvatice) koji bi udruženi kao jedina ozbiljna ponuda zasada na tržištu mogli profitirati.
Pjenušac Hrvatica je nastajao na isti način kao prethodno spomenuti non vintage-iz dva godišta (2021. i 22.). Vino je nježne boje korice crvenog luka. Miris je intenzivan na karamelu, trešnju marelicu…U ustima kiselina lijepa, vino je zaokruženo. Inače, obje sorte su u vinogradu zahtjevne, osjetljive na botritis krupnih čokota tako da na trsu može biti preko 4 kilograma grožđa. Tu je karakterističan dobar odnos kiseline , strukture tijela i šećera.Redukcija nije dala rezultate jer se oblik zbijenih bobica ne mijenja ni sa smanjenim urodom. Oba pjenušca su u brut kategoriji. Ovo vino se u Italiji ne puni monosortno
Malvazija istarska 2024 12.8% alkohola i 6.0 kiseline je bilo vino na koje nitko u radionici nije ostao ravnodušan. Najveći dio je na kraju konstatirao da je bilo i najbolje. Ovih dana ide u boce. Da podsjetim hladna maceracija je trajala pet dana na temperaturi od 4-6 stupnjeva. Poslije je bilo preko dva mjeseca u rostfraju na finom talogu. vino je kristalno bistro, zelenkasto žute boje. Izražene su herbalne note cvijeća, kruške, limunaste note… U ustima kremozno (batonaž), voćno sa lijepim kiselinama, srednjega tijela sa blago gorkastim okusom na završetku. Iako je 2024. u vinogradu bila izuzetno zahtjevna Paolo je izvukao maksimum iz grožđa a sigurno je tome pridonio tradicionalni način prerade koji preferira otac Nevio. Sve pohvale vinaru za ovo već sada izvanredno vino a Lugarić gastronomski preporučuje fritaju od šparoga sa kravljom skutom i špinatom! MPC ovoga vina je 10 eura.
Borgonja (Rožoljo) 2019 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline je crno vino koje je najbolje primljeno u radionici. Ovo vino iz porodice frankovki koje ima karakteristike istarskoga terroira je granatno crvene boje, bistro, izraženoga mirisa. Asocira na griote (višnja) čokoladne bombone, cimet , sladić, klinčić, malo dima. Vino je skladno, bez stršećih tanina, zaokruženo. U naslovu je Rožoljo ili u prijevodu sa jezika pokojnoga djeda kao da je liker od ruža. Njemu čast na etiketi piše Rožoljo. Sommelier nam je ovdje ponudio dva jela, jedno bolje od drugog. U kontinentalnoj varijanti Stubička pisanica (punjeni lungić sa šljivama) i domaći, istarski Žgvacet od boškarina u tamnom umaku. Ako mene pitate po „po pijata“ jednoga i drugog jela. MPC 18 eura
Teran Riserva 14.0 i 5.8 g/L kiseline je bistro vino, odlično izraženih mirisa višnje, zrele trešnje, ribizla, drva i blagih slatkih začina. U ustima fino voćno,pitko, tanini se ne osjete kao ni relativno visoki alkohol. Ima tipičnu teransku kiselinu. Nije prošlo malolaktiku. Teran ne trpi dominaciju drva mada je bio pune tri godine u francuskom hrastu ne pati od previše drva. Sigurno bačve kombinirane istrošenosti. Poslije je još dvije godine u boci i onda ide na tržište. Berbu rade dosta kasno krajem listopada a urod je oko 1.5 kg po trsu. Gastronomska preporuka: meso crne slavonske svinje, vratina, odojak…MPC 18 eura
Na kraju -Irena/ DiWine zaključuje da su ovo hrabri pokušaji vinarije sa starinskim sortama iz Istre (duranija i hrvatica). A hrabri jer je lakše ići utabanim stazama malvazije i terana no već spomenutih sorti.
Franjo Francem pohvaljuje trud mladog enološkog para, naglašavajući da je još dug put pred njima u tom vinskom poslu. Pohvaljuje svježu malvaziju koja je puna sadržaja , bogata i perspektivna. Kod duranije pozitivno su ga iznenadile herbalne note koje ga reminisciraju na pošip. „Trebalo bi se pozabaviti oko ovoga vina. Treba vidjeti koliko dugo ga držati na talogu. Ovo je biser vaše kuće.“ Borgonja/Rožoljo je vrlo lijepo vino. Ono ima perspektivu i vinarija bi se trebala, uz dodatno dotjerivanje, držati upravo ove sorte.
Na završetku ove, po drugima , vrlo uspjele radionice treba pohvaliti orijentaciju vinarije (već su sada plemke borgonje u pripremi za buduće sadnje) na rijetke stare, autohtone sorte pa bi u doglednoj budućnosti oba pjenušca, duranija i borgonja mogli biti odlični aduti u rukama Nevija i Paola Agapita! Vrijeme će pokazati…
