‘SLOBODNA BOSNA’ OTKRIVA: Merkel protiv ‘Mini Schengena’, borba ‘srpskog sveta’ protiv germanskog
Nakon što su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija potpisale sporazum nazvan „Otvoreni Balkan“, što je novi naziv za inicijativu „Mini Schengen“, koju je ranije pokrenuo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, i u Bosni i Hercegovini su se javili glasovi koji zagovaraju ulazak u navedeni okvir.
Očekivano, navedenu inicijativu su podržali predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, kao i sam Milorad Dodik, koji je kazao da je Republika Srpska sama spremna biti uključena u okvir „Otvorenog Balkana“.
U zagovaranju „Otvorenog Balkana“/“Mini Schengena“, u probosanskoj javnosti najglasniji su bili bivši ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija i „Dnevni avaz“ Fahrudina Radončića, a bh. mediji su proteklih dana prenijeli i autorski članak samog Vučića, u kojem zagovara pristupanje zemalja regiona njegovoj inicijativi.
„Slobodna Bosna“ saznaje da je njemačka vlada, uključujući i kancelarku Merkel lično, striktno protiv „Otvorenog Balkana“/“Mini Schengena“, jer je riječ o inicijativi koju je Srbija pokrenula bez znanja i konsultacija s Bruxellesom i Berlinom.
Informacija koja je prošla donekle ispod radara u bh. javnosti, jeste ona koju je članovima Predsjedništva BiH prenio državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Miguel Berger tokom susreta u Predsjedništvu prije nekoliko dana.
„Njemačka u potpunosti podržava euroatlantski put Bosne i Hercegovine i smatra da je nužno provesti reforme koje će BiH voditi dalje ka EU i NATO-u te je posvećena pomoći BiH i regiji kroz Berlinski proces. Državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke informirao je članove Predsjedništva BiH da inicijativa za regionalnu saradnju ‘Mini Schengen’, o kojoj je, također, bilo razgovora, ne predstavlja dio Berlinskog procesa“, navodi se u saopćenju Predsjedništva nakon sastanka.
Naglašavajući da Njemačka podržava regionalnu ekonomsku saradnju u okviru Berlinskog procesa te istovremeno ističući da „Otvoreni Balkan“/“Mini Schengen“ nije dio tog procesa, Berger je jasno stavio da znanja da Vučićeva inicijativa nema podršku Njemačke, pa samim time ni Evropske unije.
Berger je, u kontekstu „Otvorenog Balkana“/“Mini Schengena“, naglasio Berlinski proces, jer je upravo šest država Zapadnog Balkana 10. novembra 2020. u okviru Samita Berlinskog procesa potpisalo Deklaraciju o zajedničkom regionalnom tržištu Zapadnog Balkana.
Početkom juna ove godine, ministar vanjskih poslova Heiko Mass kazao je kako je „zajedničko tržište, za koje su temelji postavljeni na Samitu EU – Zapadni Balkan u Sofiji, važan preduvjet za približavanje zemalja regije zapadnog Balkana Europskoj uniji“.
Na sastanku koji je 30. jula 2021. sa liderima Zapadnog Balkana održala njemačka kancelarka Angela Merkel, trebalo je biti riječi o dinamici kojom će države regije ispunjavati obaveze iz sporazuma potpisanog u Sofiji.
Međutim, kako „Slobodna Bosna“ saznaje, sama Merkel je bila iznenađena kada je na zvaničnom sastanku predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija kazao da podržava inicijativu „Mini Schengen“, u kojoj bi glavnu riječ vodio Beograd, a ne Berlin.
Poruka koju je državni sekretar Berger prenio članovima Predsjedništva BiH, jasan je signal kojim putem treba ići Bosna i Hercegovina: Berlinskog procesa i Evropske unije.
Što se tiče Vučića, on je iskoristio ljutnju Albanije i Sjeverne Makedonije, koje zbog toga što nisu dobile zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU očigledno žele poslati poruku da su spremne okrenuti glavu i na „drugu stranu“, koju simboliziraju upravo Vučić i Srbija sa svojom strateškom okrenutošću prema Kini i Rusiji.
S obzirom na to da su evropske integracije već duži period u zastoju te da zbog protivljenja nekih država članica ne postoji šansa da u skorije vrijeme bilo koja od država Zapadnog Balkana postane članica EU, priča o regionalnoj integraciji, naročito o izgradnji jedinstvenog tržišta, imat će u periodu koji slijedi sve veći značaj, a ključnu stvar u svemu će biti ko će voditi glavnu riječ u tom projektu – Berlin/Bruxelles ili Beograd.
Što se tiče Bosne i Herecegovine, iako možemo biti opravdano nezadovoljni slabljenjem evropske perspektive, ipak je ključno da ostanemo u okviru u kojem glavnu riječ vode države Evropske unije, na čelu s Njemačkom, jer je alternativa – dominacija Beograda.
U navedenom ključu se može tumačiti i sve češća retorika Milorada Dodika, koji govori o antisrpskim tendencijama „germanskog svijeta“. Dodik je nedavno na Mrakovici, tokom obilježavanja 79 godina od Bitke na Kozari, kazao da „iz germanskog svijeta, koji je već napadao Srbe, opet šalju visokog predstavnika“.
Čitava situacija s imenovanjem novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini može se tumačiti u kontekstu navedenih okvira, odnosno borbe „srpskog sveta“ i onog germanskog za utjecaj na Zapadnom Balkanu.
(S. B.)
