четвртак, 11 августа, 2022

Milo Đukanović u intervjuu za Autonomiju: Abazoviću će suditi birači, sudovi i istorija

Slične objave

Podeli

Sve do konstituisanja četrdeset i treće po redu Vlade Crne Gore, one manjinske premijera Dritana Abazovića, većina crnogorskih građana je kleronacionalističku Vladu „dvanaest apostola“ Zdravka Krivokapića smatrala najgorom u istoriji najstarije države na Balkanu. Voljom i pojedinih zapadnih diplomata i ambasadora, vazda sklonih perverznim političkim igrama bez granica, Abazović je dobio priliku da pokaže da i od najgoreg ima – gore. Naime, od momenta preuzimanja funkcije premijera, Abazović je, mnogo efikasnije nego njegov prethodnik, nastavio da povlačio hiruški precizne poteze nacrtane u Kabinetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a sve sa ciljem da Crnu Goru predstavi kao i politički i ekonomski neodrživu zemlju i nepouzdanu članicu NATO.

Manjinske Vlade Dritana Abazovića ne bi bilo bez parlamentarne podrške Demokratske partije socijalista, stranke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koja je, nakon trideset godina vladavine, avgusta 2020, izgubila vlast. Bez obzira na to što Abazović, žureći da izvrši naloge predsjednika Vučića, temeljno uništava sve crnogorske institucije i što pokušava da poništi šansu Crnoj Gori da 2025. postane članica EU, predsjednik Đukanović u razgovoru za Autonomiju kaže da nije pogriješio kada je Abazoviću dao mandat za sastav manjinske Vlade. O potezima Abazovića će, dodaje, suditi birači, sudovi i istorija.

AUTONOMIJA: Gospodine predsjedniče, Crna Gora je dobila istorijsku šansu da postane prva naredna članica EU, ponavljaju poslednjih nedjelja i crnogorski i zapadni zvaničnici. Hoće li Crna Gora tu šansu iskoristiti?

ĐUKANOVIĆ: Da, Crna Gora je dobila šansu za napredak u pregovaračkom procesu i to je put do članstva u EU. Logično je da Crna Gora bude prva sledeća članica EU, jer je u dosadašnjem toku pregovora daleko ispred svih zemalja–kandidata. Uz to, nema geopolitičkih nedoumica, jer je već nekoliko godina usaglasila svoju vanjsku i bezbjednosnu politiku sa EU.

Da li ćemo ukazanu šansu iskoristiti zavisi od nas. Tačnije, zavisi prevashodno od učinaka Vlade i drugih državnih organa Crne Gore. U tom poslu saveznik nam ne mogu biti inferiorna zamajavanja da ta šansa i nije baš izgledna, te da će se EU brzo predomisliti nakon što se navikne na rat u Ukrajini.

AUTONOMIJA: Ali se čuju i takvi glasovi?

ĐUKANOVIĆ: Tako je. Međutim, oni su samo alibi za neodgovorne i neradne, za one koji nijesu spremni na pravila igre kako bi svojoj zemlji obezbijedili prestižno članstvo u EU. Šansa definitivno postoji i treba pokušati da se ona iskoristi.

Zato sam i bio tako kritičan prema Vladinom manevru da prethodno usaglašenim prioritetima, koji se upravo tiču dobre dinamike na evropskom putu, pretpostavi temu potpisivanja Ugovora sa SPC. Uz to, veoma brzopleto.

AUTONOMIJA: Prije nego što pređemo na temu Ugovora sa Crkvom Srbije, dozvolite još nešto… Dakle, u slučaju da Crna Gora ipak ne uspije da ispuni neophodne uslove za nastavak evropskih integracija, šta je čeka? Šta može biti alternativa?

ĐUKANOVIĆ: Alternativa nam je makar dobro poznata: još dublje zaostajanje za evropskim nivoom ekonomskog i demokratskog razvoja i, gotovo izvjesno, frekventni poremećaji regionalne stabilnosti.

Zanemarujući raniju istoriju zbog koje je ovaj dio Evrope objektivno više ratovao nego što je radio i razvijao se, dovoljno je podsjetiti samo na balkansko zaostajanje za Evropom u decenijama nakon Drugog svjetskog rata, kada je lansirana i razvijena ideja EU. U međuvremenu, EU je pod svoje okrilje primila manje-više sve koji su to željeli i koji su bili sposobni da se kvalitetom reformi kvalifikuju za prestižno društvo.

Mi koji smo i tada imali druge prioritete, danas veoma očigledno vidimo cijenu svog izbora. Sublimirano, prosječna plata u Crnoj Gori, kao najrazvijenijoj zemlji regiona, je oko 700 eura. Istovremeno, u EU prosječna zarada iznosi 1850€, a u Luksemburgu, na primjer, doseže i do 3500€. Navedena razlika najdirektnija je posljedica našeg tumaranja po bespućima lažne istorije i mitomanije.

AUTONOMIJA: Pomenuli ste potpisivanje Ugovora sa Crkvom Srbije, na čemu, uprkos savjetima zapadnih diplomata da to ne čini, insistira premijer Abazović.  Teško da se u istoriji može naći primjer da je neko tako prilježno radio na rušenju sopstvene Vlade kao što je to činio premijer Abazović. Imate li objašnjenje?

ĐUKANOVIĆ: Ko god da je krenuo u rušenje svoje Vlade – srušio je. Koji su razlozi pomenutog zaokreta u Vladinom izboru prioriteta i da li tu ima nečega racionalnog, trebalo bi razgovarati sa premijerom.

AUTONOMIJA: Vi ste razgovarali, što Vam kaže?

ĐUKANOVIĆ: U namjeri da pomognem Vladi da bude uspješna u ostvarivanju dogovorenih ciljeva tokom njenog jednogodišnjeg mandata, više puta sam o tome razgovarao sa gospodinom Abazovićem. Premijer je imao svoj stav o toj temi, koji nijesam dovoljno razumio. Pretpostavljam da ima neke svoje ciljeve, koji nijesu sasvim podudarni sa mojim, te ih zato sa mnom i ne dijeli. To je legitimno.

No, uz legitimitet, trebalo bi se podrazumijevati i da svi imamo odgovornost za to što radimo. O tome će suditi birači, sudovi, istorija.

AUTONOMIJA: Kako gledate na ocjene da premijer Abazović više vodi računa o interesima vlasti u Beogradu, nego o interesima zemlje čiji je premijer?

ĐUKANOVIĆ: Ne bih se pridruživao horu koji iznosi pretpostavke. Umjesto toga, reći ću nešto u što sam apsolutno siguran: to što je Vlada, mijenjajući evropske prioritete koji su trebalo da budu motivišuća platforma za homogenizaciju ljudskih i političkih resursa, učinila stavljanjem u prvi plan odnos Države i SPC, a što je nebrojeno puta dokazano kao tema za produbljivanje podjela u društvu i zanemarivanje izazova pred kojima Crna Gora stoji danas i sjutra – to nije interes Crne Gore.

AUTONOMIJA: Čiji je to interes?

ĐUKANOVIĆ: Onih koji ne žele da vide Crnu Goru kao stabilnu, građansku, prosperitetnu državu – članicu EU. Takvih ima dosta i u Crnoj Gori i u susjedstvu. Ovim manevrom Vlade oni su dobili poklon iz svojih istorijskih snova. Šta god da je bio motiv za to, bilo kom državnom organu ili pojedincu, istorijsku odgovornost neće moći da izbjegne.

AUTONOMIJA: Od 2020. godine, ovo je druga po redu Vlada koja sistematski uništava ekonomsko, kulturno, nacionalno i državno biće Crne Gore. Pored Crkve Srbije, ko je sve tim Vladama “pomagao” u pokušaju da se država čiji ste predsjednik pokaže kao neodrživa u svakom smislu?

ĐUKANOVIĆ: Najviše su im pomogli građani na izborima. Jer, dobro ste precizirali: ovo nije divlja Podgorička skupština, okupljena na ledini u trenutku kada Crna Gora ima i svoj Ustav i organe vlasti; ovo je Vlada koja je legitimitet dobila na izborima. I zato su njene odluke i odgovornost teži i dalekosežniji.

Takođe, podsjetimo se: taj su legitimitet stekli nakon što su “odbranili“ crnogorske svetinje od Crnogoraca i od države Crne Gore. I nakon što su na izborima 30. avgusta 2020. „oslobodili“ Crnu Goru od oslobođenja koje su joj, kao i drugim nekadašnjim jugoslovenskim republikama, donijeli jugoslovenski antifašisti.

Kada je riječ o pomagačima, njih je bilo i na drugim stranama.

AUTONOMIJA: Gdje?

ĐUKANOVIĆ: I na Istoku i na Zapadu. Ali, njima to može biti. Naime, ne košta ih ništa da upropaste budućnost maloj balkanskoj državi. Nikad nam zbog toga neće uputiti ni izvinjenje. Sa druge strane, nama to više ne može biti. Dosta smo takvog suicida sebi priređivali kroz istoriju.

AUTONOMIJA: Šta Vam je tačno sporno u predloženom Ugovoru sa Crkvom Srbije?

ĐUKANOVIĆ: Mnogo toga. Prije svega, način njegovog usvajanja – na brzinu, iza leđa javnosti koja to pitanje, opravdano ili ne, smatra veoma važnim. Takođe, istoriografski falsifikati, laži kojim SPC, kao najopakiji instrument velikosrpskog nacionalizma i ruskog imperijalizma na Balkanu, pokušava da pomogne krađu crnogorske istorije. Zatim i puno normi Ugovora, koje su u sukobu sa Ustavom i sistemskim zakonima Crne Gore. Je li malo? I da ponovim – sve to razaranje Crne Gore pokušava da legitimiše Vlada Crne Gore.

AUTONOMIJA:Vicepremijer Raško Konjević kaže da je ta Vlada praktično u tehničkom mandatu. Može li onda predsjednik takve Vlade potpisati sporni Ugovor sa Crkvom Srbije?

ĐUKANOVIĆ: Može. Jer Vlada još nije u tehničkom mandatu i ima ustavne nadležnosti da potpiše i takvu nacionalnu sramotu.

AUTONOMIJA: Sporan Vam je i naredni prioritet premijera Abazovića – Otvoreni Blakan?

ĐUKANOVIĆ: Da, veoma je sporan. Riječ je o alternativnom scenariju za budućnost Zapadnog Balkana izvan EU. Što nam ne treba. Treba nam članstvo u EU. Oni koji ne vide naš region u Evropi, ne vide ni multietničku demokratiju na Balkanu. Njima se dopada ideja promjena granica, etničke i vjerske homogenizacije u okviru uvećanih država. Kao i obično, sve kreće tradicionalno sa srpske strane, ovog puta “srpskim svetom“. A nastavlja se, po automatizmu, istim takvim velikodržavnim ludorijama.

AUTONOMIJA: Znamo li kako završava?

ĐUKANOVIĆ: Naravno. Trebalo bi da se završi nestankom Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije. No, sigurno je da bi se završilo ratom i još ponekim genocidom.

AUTONOMIJA: Dio javnosti vjeruje da ste Vaša partija i Vi izuzetno tolerantni prema sve otvorenijem uništavanju i države i društva koje sprovodi dio Vlade premijera Abazovića. Da li to činite samo zbog namjere da obezbijedite neophodnu parlamentarnu većinu za usvajanje reformi koje su uslov za nastavak EU integracija ili je riječ i o drugim razlozima?

ĐUKANOVIĆ: Ne marim mnogo za te ocjene. One se u kontinuitetu ponavljaju iz kruga onih koji evo već trideset godina ne rade drugo nego nalaze zamjerke Demokratskoj partiji socijalista, kako bi pojačali utisak o svojem ekskluzivnom patriotizmu i pameti. Ako ih negdje sretnete, kažite im da je DPS politički odbranio Crnu Goru u ove dvije godine. Iz opozicionih klupa. I podržan malobrojnim i dragocjenim građanskim aktivistima i medijima. Ali, kao što se, uprkos punim tribinama, fudbalska utakmica dobija ili gubi na terenu, tako se politička utakmica gubi ili dobija u političkoj areni.

AUTONOMIJA: Ne moram im govoriti, gospodine predsjedniče, pročitaće; moji se intervjui čitaju… Ali, ako već pominjemo EU integracije, pogledate Sjevernu Makedoniju, koja je napravila gotovo nezamislive ustupke, zbog čega je pretrpjela ozbiljne turbulencije na unutrašnjem planu. Plašite li se da bi i Crna Gora, dovodeći u pitanje nacionalne interese, na kraju mogla biti prevarena od strane EU? Sjeverna Makedonija je na kraju otvorila pregovore, ali nakon onoga što je dobar dio makedonskog drštva doživio kao nacionalno poniženje.

ĐUKANOVIĆ: Ne plašim se, zato što smo nacionalne interese na tom pitanju pravilno definisali. Crnoj Gori i njenim građanima neophodan je viši kvalitet života. Provjereno, do njega se ne stiže izopštavanjem sa matičnog kolosjeka evropskog razvoja. Dakle, nama u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu treba evropski sistem vrijednosti: razvijena tržišna ekonomija, demokratija, vladavina prava, poštovanje i unapređivanje ljudskih prava… Ako nas to vodi i do članstva u EU – odlično. Ako se u nekom trenutku ta vrata zatvore, to ne znači da treba tradicionalno da odaberemo najlošiju zamjenu: balkanski, vanevropski politički autizam, koji vodi u dalje zaostajanje i posledično u obnavljanje nestabilnosti. Završili u EU ili ne – nama treba evropski kvalitet života ljudi. I to je zadatak svake odgovorne Vlade. Ako EU shvati da joj iz geopolitičkih interesa treba Zapadni Balkan u svom sastavu – biće to mudra odluka. Ako tako ne odluči, mogu potpuno da zamislim i razvijenu Crnu Goru na obodu EU. Zašto to nije naša primarna opcija? Zato što u regionu imamo nacionalističko okruženje.

AUTONOMIJA: Je li Zapad nešto naučio iz krvave lekcije ruske agresije na Ukrajinu?

ĐUKANOVIĆ: Jeste. Mnogo. Posebno EU. Agresija na Ukrajinu pravilno je shvaćena kao atak na evropski sistem vrijednosti i bezbjednost Evrope, zbog čega je EU toliko angažovana, tako jedinstvena, odlučna i efikasna. Takva mora i da ostane ako želi da na globalnoj sceni sebi obezbijedi geopolitičku konkurentnost.

AUTONOMIJA:Hoće li ostati, što mislite?

ĐUKANOVIĆ: Ne želim da budem zloslutni prorok… Ja sam Evropljanin. I želim dobro svojoj kući. EU mora da opstane i da završi proces ujedinjenja Evrope. Evropa mora da ostane u najtješnjem savezu sa Amerikom, jer je to savez koji počiva na identičnim vrijednostima. Poslije Drugog svjetskog rata, taj je savez donio prosperitet ne samo Evropi i Americi. Ali Evropa mora i ambicioznije da definiše svoje ključne interese, prije svega u vanjskoj i bezbjednosnoj politici. Što je sve veoma moguće.

AUTONOMIJA: Da li biste se usudili da prognozirate ishod rata?

ĐUKANOVIĆ: Teško da iko to može da prognozira. Posebno dužinu trajanja rata. Ipak, neke su ocjene već izvedene.

AUTONOMIJA: Koje?

ĐUKANOVIĆ: Rusija je veliki gubitnik u ovom sukobu. Najprije, srušen je mit o svemoći ruske armije. Takođe, zbog brutalnog kršenja medjunarodnog prava i Povelje UN-a, uništen je ugled stalne članice Savjeta bezbjednosti. Napokon, sankcije koje se samo pojačavaju dugoročno će ugrožavati ekonomski i društveni razvoj te zemlje i produbljivati jaz sa drugim najvećim i najrazvijenijim zemljama u svijetu.

AUTONOMIJA: Kako biste ocijenili odnose Crne Gore i Srbije? Da li je „istorijska posjeta“ premijera Abazovića uspjela da ih “resetuje”?

ĐUKANOVIĆ: Šalite se?!

AUTONOMIJA: Samo citiram premijera.

ĐUKANOVIĆ: Mislite da jedna, bilo koja posjeta, može da resetuje odnose kontaminirane gotovo dva vijeka?!

AUTONOMIJA:U nedavnom intervjuu za Glas Amerike, trojica američkih ambasadora oštro su kritikovali odnos Zapada prema Srbiji, posebno prema predsjedniku Aleksandru Vučiću. “Jedna zemlja se ističe u regionu po tome što podriva SAD i EU kada je riječ o najvažnijem pitanju – ruskoj invaziji Ukrajine. To je Srbija. I SAD i EU ne rade ništa tim povodom… Sjedinjene Države hvale Aleksandra Vučića iako podržava Rusiju odbijanjem da primijeni sankcije“, rekao je profesor Edvard Džozef.Kao predsjednik države koja je tokom proteklih nekoliko godina bila žrtva brutalnog miješanja Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, kako vidite ulogu zvaničnog Beograda na Zapadnom Balkanu?

ĐUKANOVIĆ: Svi imaju pravo na svoje geopolitičke pozicije. SAD ponajviše. Moja partnerska odgovornost uvijek je bila da im kažem da neke procese na Zapadnom Balkanu ne gledaju objektivnim očima. I da za svoje ocjene ponudim ubjedljive argumenta. Time se naše obaveze iscrpljuju, a počinje naša odgovornost na zaštiti naših nacionalnih interesa. Jer i tada kada naši najmoćniji partneri iz nekog razloga ne vide ili ne žele da vide sliku problema kakvom ona jeste, mi moramo odbraniti svoj dom. I naučiti neke važne političke lekcije.

Uloga Srbije na Zapadnom Balkanu ista je tokom dva vijeka koja sam pomenuo u  odgovoru na Vaše prethodno pitanje – hegemonistička. I providno upakovana u  zabrinutost zvaničnog Beograda za ugroženost Srba u regionu.

AUTONOMIJA: Zašto EU i SAD ćute na konstantne pokušaje Srbije da destabilizuje države Zapadnog Balkana?

ĐUKANOVIĆ: To nije pitanje za mene. Moje je samo da primijetim: kako sijete, tako ćete žnjeti. Danas je stanje na Zapadnom Balkanu lošije nego prije pet godina. Naš region je sada vrednosno devastiran hibridnom destrukcijom Rusije. Uz to, ozbiljno je pokoleban u realnost dogledne evropske perspektive. To su posledice koje će se morati liječiti i nakon što rat u Ukrajini stane.

AUTONOMIJA:Ako pogledate štetu koju je Vlada do sada izazvala i koju može izazvati, jeste li pogriješili kada ste odlučili da mandat za sastav manjinske Vlade povjerite osobi kakva je Dritan Abazović?

ĐUKANOVIĆ: Nijesam. To je bio najbolji izbor u tom trenutku. Alternativa formiranju manjinske Vlade bio je produžetak trajanja apostolske, sa kojom se počeo sprdati čitav svijet. Naravno, i izbori su bili mogućnost, ali ni njih nije željela većina parlamentarnih partija.

AUTONOMIJA: “Ja znam šta će se desiti. To nije za medije. I to što će se desiti je odlično za Crnu Goru. I ja čekam tu 2023. godinu“, rekao je srpskim medijima premijer Abazović odgovarajući na pitanje o Vašem navodnom povlačenju iz politike. Znate li Vi šta će se to desiti sa Vama 2023. godine?

ĐUKANOVIĆ: Znam, naravno. I vjerujem da je na to mislio i premijer Abazović. Te 2023. dogodiće se parlamentarni izbor, na kojima će Crna Gora opet dobiti normalnu političku Vladu, koja će nastaviti da je vodi putem kojim se uspješno kretala do 30. avgusta 2020. godine.

Razgovarala Tamara Nikčević

NA INTERVJU ĐUKANOVIĆA PORTALU AUTONOMIJA REAGOVAO JE “Građanski pokret URA” KOJI JE AUTONOMIJU UVRSTIO U “ANGAŽOVANI MEDIJ MILA ĐUKANOVIĆA”. REDAKCIJA VOJVOĐANSKOG PORTALA SA GNUŠANJEM JE ODBACILA TAKVE NAVODE.